FOTO: BAREŠIN O NADNARAVNIM BIĆIMA U KNJIŽNICI: Vilama smrdi kosa i imaju kopita

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Večeras je u šibenskoj knjižnici održano predavanje zanimljive tematike – ‘Fantastična trijada pučke imaginacije’ . Etnologinja Sandra Barešin počastila je publiku pričama o morama, vješticama i kodlacima, što bi bila naša riječ za vampire.

 

VILAMA SMRDI KOSA

– Svi vile povezuju s nečim lijepim i bajkovitim, ali one u biti imaju kopita i smrdljivu kosu- uništila nam je svima mit o vilama.

Sandra, koja radi u šibenskom muzeju, istaknula je problematiku što muzej tolike kvadrature nema nikoga tko će raditi s djecom, niti postoje izložbe posvećene isključivo djeci, što je praksa u zapadnim zemljama, tako da ona u zadnje vrijeme radi na nečemu što je nazvala ‘Vilinska pedagogija’.

SANDRA BARESIN VJESTICA

Prva tema fantastične trijade bile su more, a kada ljudi pitaju koja je razlika između more i vještice ,odgovor je jednostavan: mora je mlada neudana djevojka, vještica je ili u braku ili udovica.

MRNA I DOBRA – ŠIBENSKE VJEŠTICE

Mora je prisutna u narodu od davnina, nailazimo na priče o njoj u skoro svim mjestima u Hrvatskoj pa tako jedna bračka pričica kaže:

Meni je nona pričala da mora u obliku osobe sidne na prsi i ne moreš je uloviti. Ko bi se ujutro umoran probudi, u mistu bi rekli : Mora te umorila.

Vještice su dio su naših priča od davnina, a narod je manje upoznat da je i Šibenik imao svoje, majku i kćer – Mrna i Dobra. Legenda kaže da su se , samo onako kako majka i kći znaju, zajedno okomile na jednog mladića i pokušale ga ‘pribaviti’ Dobri – iskopale su kosti sa šibenskoga groblja i sakrile ispod kreveta mladog Draganića, objekta njihove požude. Uhvaćene su i osuđene, navodno su uspjele pobjeći , a kako su završile svoj život, to je tek nagađanje – ne postoje povijesni izvori, ali priča kaže da su uhvaćene i zapaljene.

Brojni su stereotipi o vješticama, pa da se danas još uvijek love vještice, osobe s madežima ili one koje su dotaknule svinju bi se trebale pripaziti.

JURE GRANDO, NAŠE GORE LIST

Vampir, jedna od tema brojnih filmskih, glazbenih i književnih djela, u našoj kulturi ne postoji pod tim imenom.

SANDRA BARESIN VAMPIR

– Kod nas je to kodlak,ne vampir. I Hrvatska ima svoga imenom i prezimenom i to je Jure  Grando iz Istre koji je, danas, Istrijanima pomogao na izgradnji turizma koji se bazira na ‘vampirskim legendama’. Carica Marija Terezija je za vrijeme svoje vladavine izdala ‘Vampirski edikt’ kojim se branilo iskapanje mrtvih, vrlo često tada u Srbiji, i veliki izvor epidemije. Priča kaže da je upravo to jedan od razloga zašto se kuga proširila Šibenikom – Šibenčani su iskopali mrtvaca za kojeg su bili uvjereni da je vampir što je,  kao što povijest kaže, bilo krivo i odgovorno za smrta velikog broja ljudi ‘ -kaže Barešin.

ČEŠNJAK UZ KREVET

Idući put kada čujemo grmljavinu, možemo se sjetiti vještica jer jedan se sterotip veže upravo uz to : Ako noću grmi, vještice i krsnici se bore. Krsnici su bića poznata u Istri, većinom muškarci ,i to pozitivci.

 

Za svaki slučaj, tko se boji vampira ,neka pripremi večeras glogov kolac i češnjak, a ako se vampir i ne pojavi, češnjak je dobar za prehladu.

 

publika


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.