Danas je blagdan sv. Dominika, osnivač reda dominikanaca, rođen oko 1170. u španjolskom gradiću Caleruega.
Student filozofije i teologije u Palenciji, kanonik u Osmi od 1194, augustinac, apostolski je djelovao među hereticima katarima, posebno albigenzima, naročito na jugu Francuske. Osnovao je 1215. u Toulouseu dominikance, glasoviti Red propovjednika, kojeg je 1216. potvrdio papa Honorije III. Žarko je želio da njegovi sljedbenici učenjem i propovijedima te primjernim apostolskim životom i evanđeoskim siromaštvom brane i naviještaju katoličku vjeru. Milosrdni prijatelj siromaha, poznat po brojnim čudesima, osobito je zaslužan za širenje krunice. Za vrijeme gladi osnovao je gostinjac, a kada mu je nedostajalo novca za uzdržavanje, prodao je svoje skupocjene knjige: „Zar ću ja nad mrtvim kožama studirati, dok vani na ulici moja braća umiru od gladi?“
Slikaju ga sa zvijezdom iznad glave jer se prema legendi kod krštenja pojavila zvijezda na njegovom čelu najavljujući veliku budućnost malog Dominika. Dominikova majka blažena Juana de Aza, sanjala je prije njegovog rođenja psa sa zubljom u ustima. To je protumačeno kao znak da će njezin sin, Bogu poslušan kao pas, nositi u mrak svijeta svjetlo evanđelja. Pas sa zubljom u ustima postao je kasnije dominikanskim simbolom.
Dominik je preminuo 6. kolovoza 1221. u Bologni. Svetim ga je 1234. proglasio papa Grgur IX.
Zaštitnik je astronoma i astronomije, lažno optuženih, znanstvenika, Dominikanske Republike i Valette na Malti te mnogih naselja, župa, crkvi, kapela i samostana diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Konjščina, Dominkovica kod Velikog Trojstva, Zadar, Šibenik, Trogir, Split, Bol na Braču, Dubrovnik, Goražde, Poljana kod Tuzle).
Njegovi dominikanci (oko 6700 članova) djeluju i danas uspješno na svim kontinentima i u hrvatskim krajevima (Dubrovnik, Gruž kod Dubrovnika, Korčula, Bol na Braču, Stari Grad na Hvaru, Split, Trogir, Zagreb, Rijeka, Klopče kod Zenice).
Crkva sv. Dominika u Šibeniku nalazi se na zapadnom dijelu grada na obali. Do 1910. godine bila je renesansna građevina, ali tada poprima gotičke stilske karakteristike. U unutrašnjosti crkve nalaze se dva vrijedna drvena oltara, grobnica šibenskog biskupa Arrigonia, te orgulje koje je 1818.godine izradio majstor Gaetano Mascatelli.
Svečano će danas biti u Samostanu Gospe od Ružarija u Šibeniku gdje djeluju sestre dominikanke.
