Najnadahnutije godišnje doba već je stiglo, a s njegovim dolaskom nudi se konačno i mogućnost dugih i hladnoćom neometanih boravaka u prirodi. Premda smo svi svjesni važnosti boravka na zraku i odlaska van grada, mnogima od nas lakše je ostati kod kuće, ne razmišljajući o tome koliko dobro bismo se osjećali nakon cjelodnevne šetnje. Ili, još bolje, duge vožnje biciklom. Stanovnici sjeverne Istre, jednog od najšumovitijeg i najmističnijeg dijela naše zemlje, nemaju problema s odabirom pješačke ili biciklističke rute za vikend na otvorenom. Naime, u tom se dijelu nalazi veoma zanimljiva staza koja, osim što nudi nezaboravne vidike, ima i zanimljivu priču.
PUT ZDRAVLJA I PRIJATELJSTVA
Parenzana je 123 km duga biciklistička staza koja prolazi kroz tri države – Hrvatsku (78 km), Sloveniju (32 km) i Italiju (13 km). Službeno ime pruge bilo je Parenzaner Bahn, Hrvati i Slovenci nazivali su je Porečkom prugom dok su je Talijani zvali Parenzana, a nazivana je često i Vinskom prugom zbog vinorodnih krajeva kroz koje je prolazila. Danas poznata kao ‘Put zdravlja i prijateljstva’ potječe s početka dvadesetog stoljeća. Nekadašnja uskotračna pruga od Poreča do Trsta vodila je na putovanje koje je tada trajalo čak šest do sedam sati budući da je dopuštena brzina maloga vlaka iznostila samo 25 kilometara na sat. Putnički vagoni bili su maleni, osvijetljeni tek romantičnim petrolejskim svjetiljkama, a osim putnika, prevozilo se vino i maslinovo ulje, drvo, sol te različiti poljoprivredni proizvodi. Parenzana je sagrađena zato što je prva istarska pruga od mjesta Divače do Pule prolazila dalje od poprilično napučenih sjeverozapadnih mjesta kojima je bila potrebna veza s Trstom. Prema jednoj predaji, Talijani su tračnice s Parenzane ukrcali na brod za Abesiniju, no on je putem potonuo, a tračnice ostale ležati na dnu Sredozemnog mora. Druga, pak, predaja kaže da su tračnice istopljene i od njih napravljeni topovi za talijansku vojsku u Libiji, no i taj je brod potonuo u Sredozemlju… Parenzana je nekoliko puta dnevno omogućavala stanovnicima obližnjih sela da posjećuju druge važne gradove. Prometovala je tako tridesetak godina, no s pojavom autobusnog i kamionskog prijevoza došlo je do naglog opadanja željezničkog prometa, naročito jedne male i spore željeznice poput ove…
PONOVNO PUŠTANJE U PROMET
Potkraj 20. stoljeća slovenski grad Kopar započeo je revitalizaciju rekreativnih i turističkih ruta uključujući i Parenzanu koju su odlučili prenamijeniti u biciklističku i pješačku stazu. Tuneli su pročišćeni, u njih je uvedena rasvjeta, raskrčeni su zarasli dijelovi, na mostove i vijadukte stavljena je ograda. Devet tunela, šest vijadukata i šesnaest mostova prolaze pored nekih od najslikovitijih istarskih mjesta kao što su Motovun, Završje, Oprtalj, Grožnjan, Buje ili Savudrija te danas nude jedan od najljepših puteva kroz prirodu u okolici. Staza je označena žutim znakovima i pločama koje označavaju smjer kretanja ili nude povijesne podatke, kartu Parenzane s postajama i vidikovcima. Vožnja Parenzanom nije naročito zahtjevna budući da su nagibi samo dva do tri posto. Prolazi pustim, zabačenim i slikovitim predjelima, kroz šume, preko travnjaka i dolina pa sve do grebena odakle se pruža pogled na slikovite gradiće i sela Istre dok se penje kroz maslinike i njive, uz dolinu rijeke Mirne. Što se tiče slovenskog dijela, područje starih solana u Sečovlju zaštićeno je i uređeno, s pločama o životinjskom i biljnom svijetu koji tamo obitava. Taj je dio izrazito dobro posjećen pa deseci biciklista svakodnevno koriste tu stazu za razne vrste rekreacije. No, na hrvatskom dijelu Parenzane znatno je manje biciklista nego tamo, gdje je staza asfaltirana i vodi uz more. Za planinare, hodače i sve one koji vole djevičansku, netaknutu prirodu Istra je idealan odabir, no roleri i trkači bez iznimke se odlučuju za uređeni asfaltirani slovenski dio. Za koji god dio se odlučili, Parenzana je prava mala ekspedicija na sjeverozapadu naše zemlje do koje i po kojoj se put za ovih proljetnih mjeseci svakako isplati.
