Bolni rastanci

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Merhaba, opet! Nikad mi teže nije bilo otići kao ove sezone, jer nikad mi bolje nije bilo u Šibeniku kao proteklih mjesec dana. Uvijek se ponavljaju gotovo iste situacije pri odlasku i ukrcaju na jahtu. Mnogima se činilo kao da mi je bilo svejedno što odlazim, ali vjerujte da nije tako. Rastanci su uvijek bolni, kako za onoga koji ostaje, tako još više za onoga koji odlazi. No, baš zbog te ‘slatke’ boli, ja koja uvijek odlazim nastojim biti jaka zbog drugih i ne pokazivati koliko mi je istinski žao. I ove godine, po tko zna koji put, uvijek isti scenarij. Odlazim u trenutku kadami je najljepše!Ne razumijem zašto mi taj lijepi period boravka u gradu uvijek dođe mjesec dana pred sam odlazak? Je li problem zaista u meni i u mom poimanju sretnog življenja u Šibeniku? Uvijek ostavljam mogućnost da sa mnom nešto ne štima i da sam u krivu.

ZATVORENI ŠIBENČANI

I preispitujem se je li zaista došlo vrijeme da konačno ‘bacim sidro’ i smirim ovu dušu lutalačku? Bilo kako bilo došla sam do svog drugog privremenog ‘doma’. Upoznajem par novih članova posade i odmah slijedi uvijek isto pitanje:’Odakle si?’ Odgovaram ponosno: ‘I am from Šibenik!’ I, naravno, razgovor se odvija dalje prema već poznatom scenariju. I ovi za mene novi članovi posade bili su u Šibeniku, jedan od njih je bio prije dvije godine na zimskom vezu. Obojica opisuju grad i ljude istim riječima: ‘Šibenik je prekrasan grad, ali zimi iznimno dosadan. Ljudi su O.K., ali uglavnom zatvorenog uma prema strancima.’ Ne znam više ni sama što bi im odgovorila, jer već  i sama postajem ‘štufa’ od njihovih komentara. I opet se u razgovoru spominju pojmovi poput: trošni i neugledni objekti na samom ulazu u grad, bilo s mora ili kopna, vrlo skliski pločnici kalelarge za vrijeme kišnih dana, loš sadržaj marine i sama lokacija, itd… Dosta mi je više slušati o onome čega sam i sama svjesna, a nisam u mogučnosti išta promjeniti. Stoga sam se ovaj put totalno isključila u mislima i nesvjesno se vratila svom dušom u naš mali Šibenik. I još uvijek sam tu sa svima vama dragima! I uvijek ću biti mislima i srcem u Šibeniku jer iako je malo toga što me za Šibenik drži, to ‘malo’ je toliko snažno u svojim emocijama.

UVIJEK SUNCE

Unatoč tomu što me ovdje nije dočekalo lijepo vrijeme, meni sunce sija i kad kiša pada. A, razlog tomu prije samog lijepog šibenskog vremena su ponajprije svi oni dragi mi ljudi koje mi je dobri Bog stavio na moj životni put. Ili bolje rečeno darovao mi ih je! Do ‘jučer’ tek samo potpuni neznanci, danas osobe koje zaista u srcu ljubim i nosim. Stoga, svima vama koji se prepoznajete u ovim riječima, još jednom veliko hvala što postojite! Radujte se, zahvalni budite i živite ovaj život za sebe i za druge. I po zagovoru Sv. Josipa neka vam Bog usliši svaku molitvu koja je u skladu sa Njegovom voljom, a svim sugrađanima koji nose ime ovog sveca neka je sretan imendan! Život je lip!


Pratite nas i na društvenim mrežama:

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.