Obljetnica rođenja genija: Hrvatska nema promišljen odnos prema Tesli

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Hrvatska nema promišljen odnos prema Nikoli Tesli, pa su njegovanja njegova lika i djela većinom prigodničarska, i ako su po količini dostatna, znatno zaostaju po kvaliteti, smatraju poznavatelji Tesle iz krugova znanosti, muzeologije, kulture i medija, koji su odgovorili na anketu Hine u povodu današnje 157. obljetnice njegova rođenja.

Percepcija se često ograničava na frivolnije aspekte Teslina života i djela, svodi na recikliranje poznatih informacija, jako rijetko na sustavniji rad na izvorima informacija i njihovu sustavnu i studioznu prezentaciju, smatra pomoćnik ministra znanosti Saša Zelenika.

Tesla je brend i ponos koji Hrvatska ne koristi na adekvatan način. Ilustrativan je primjer spomenik Tesli koji je Grad Zagreb trebao postaviti povodom 70. obljetnice smrti, a umjesto toga premješten je Meštrovićev spomenik s Instituta Ruđer Bošković, protiv želje autora i interesa Instituta kao vlasnika spomenika, odgovara Karolj Skala s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu.

Predsjednik SKD Prosvjeta Čedomir Višnjić kaže da je percepcija Nikole Tesle određena vrlo ograničenom sposobnošću hrvatske javnosti te da nije mnogo bolje ni s drugim velikanima, npr. još jednim Srbinom po nacionalnosti, Milutinom Milankovićem rođenim u Dalju.

Zelenika u pozitivnom smislu ističe Tehnički muzej u Zagrebu, Memorijalni muzej u Smiljanu te pojedince, uglavnom na Institutu Ruđer Bošković, dok Skala zamjera Memorijalnom centru da nije dovoljno atraktivan i autentičan. ‘Trebao bi biti pravi multimedijski prezentacijski centar ogromne inovacijske baštine Tesle’, smatra Skala.

On predlaže projekt Elektrane na Krki koju bi trebalo restaurirati i na njoj pokazati Teslin doprinos. Tu prolaze turisti koji bi ponijeli informaciju o Tesli, kaže.

Novinarka Jutarnjeg lista Tanja Rudež misli da je Tesla dosta prisutan u hrvatskoj javnosti, pogotovo nakon 2006. godine kada se obilježavala 150. godišnjica njegova rođenja. ‘Tome je doprinijelo i to što se o Tesli posljednjih godina dosta piše u svijetu kao jednom od najvećih izumitelja u povijesti’.

Kako se u SAD već četiri godine vodi akcija za spas Teslina zadnjeg laboratorija Wardenclyffe, to je potaklo niz inicijativa poput ‘Let’s build a goddamn Tesla museum’ Matthewa Inmana, o kojima se i kod nas pisalo, kaže Rudež i precizira da se u javnosti podjednako ističe Teslina genijalnost, njegovi izumi kao i ‘ekscentričnost koja je neodvojivi dio legende o njemu’.

Kod nas postoji puno različitih inicijativa oko Tesle, a ove godine će im se pridružiti i HAZU znanstvenim skupom u prosincu kojim će obilježiti godišnjicu Teslina prijema u Akademiju. ‘U svakom slučaju, Tesla je danas u hrvatskoj javnosti mnogo prisutniji nego prije 20 godina’, smatra Rudež.

Viši kustos Tehničkog muzeja u Zagrebu Renato Filipin kaže da je Tesla kod nas najbolje percipiran kao genij, izumitelj, a zatim kao znanstvenik, te na kraju kao čudak i ekscentrik. To ovisi o kakvom se profilu populacije publike radi.

On smatra da Tesla dobro stoji sa znanstvenim proučavanjima i izdavanjima stručnih i popularnih radova, što, međutim, Višnjić odlučno pobija: ‘Ako uzmemo u obzir naše lokalne vidike, stvari se ipak pomiču naprijed, iako je teško objašnjivo da u usporedbi s Beogradom, gdje su tiskana obimna Teslina sabrana djela, ovdje nije izašao gotovo ni redak iz njegova pera dugo godina. Moglo bi se više, ali pretpostavke za to nemaju veze s Teslom, one su do naše javnosti, našeg koncepta turizma, našeg koncepta hrvatsko-srpskih odnosa, i još koječega’, kaže Višnjić.

U pogledu Tesline pripadnosti Tanja Rudež i Renato Filipin upozoravaju da bez obzira na sve treba imati na umu da je većinu svoga života Tesla proveo u Americi, gdje je ostvario i svoje izume.

Mislim da je javna predodžba Tesle kao Srbina rođenog u Hrvatskoj pozitivna za odnose između Hrvata i Srba, kaže znanstvena novinarka Rudež i dodaje da je 60 godina živio i radio u SAD-u, te da su Amerikanci svjesni kako je današnja Amerika oblikovana i zahvaljujući postignućima velikih imigranata kao što su Einstein i Tesla, što je prije nekoliko godina istaknuo i američki predsjednik Obama.

Višnjić smatra da Teslu u Gospiću još naglašeno gledaju kroz nacionalnu prizmu te da mu zbog toga ne žele vratiti spomenik na središnji gradski trg.

‘Naša je realnost da iza Tesle još uvijek najsnažnije zvoni ona dosjetka njegovog rođaka i političara Save Kosanovića, o ponosu rodom i domovinom. Nije da to nije potrebno, ali to je naša lokalna, tužno lokalna stvar. Tesli za puni prijem u hrvatsko državljanstvo još uvijek smeta činjenica, da je sin pravoslavnog srpskog svećenika, i to iz okolice Gospića’, ocjenjuje predsjednik SDK Prosvjeta.

Tesla se u svoje vrijeme suočio s činjenicom da je svoja otkrića mogao ostvariti samo u inozemstvu, napominje Filipin i dodaje da isto to danas proživljavaju brojni mladi stručnjaci.

Svi anketirani se slažu da u Hrvatskoj ne postoji strategija sjećanja na Teslu, ali se razlikuju tko bi u njezinu razvijanju trebao igrati presudnu ulogu. Ima u zadnje vrijeme nekoliko inicijativa pojedinaca i udruga, ali trebalo bi na nacionalnoj razini izraditi strategiju obilježavanja i čuvanja Teslina djela i postignuća, smatra Skala.

Filipin usmjerava pažnju na dvoje: da treba poraditi na znanstvenom planu, u čemu bi presudnu ulogu trebala imati država, odnosno ministarstva znanosti i kulture, i na turističkom planu, gdje bi se trebale angažirati lokalne turističke zajednice.

Koliko se rasprave o Tesli u svjetskoj javnosti povezuju s Hrvatskom kao njegovim egzistencijalnim ishodištem i koliko hrvatska podneblja u kojima se Tesla razvijao ulaze u istraživanja?

Skala se slaže da se u svijetu nedovoljno zna da je on porijeklom iz Hrvatske. Ističe da je Srbija kapitalizira Teslu kao brend. ‘Oni imaju organizirane akcije i u Americi i u Srbiji. Nazvali su grad, aerodrome…. Dakle ona frekventna mjesta na kojima se širi identitet i spoznaja….’, kaže Skala. Višnjić ističe da je Srbija mnogo napravila na izdavanju Teslinih sabranih djela, te da ‘su se dobro sjetili da beogradski aerodrom imenuju Teslinim imenom’.

Filipin smatra su najsnažniji lobisti što se tiče Tesle Srbi, a Hrvatska na tom polju kaska za njima. ‘Ipak i naši znanstvenici sudjeluju na raznim simpozijima i diskusijama vezanim uz Teslu tako da je tu i Hrvatska zastupljena’.

Udruga ‘Nikola Tesla – Genij za budućnost’ inicirala je ideju da se 10. srpnja proglasi Međunarodnim danom znanosti, tehnologije i inovacija.

Svi sugovornici se slažu s tom idejom. ‘To je hvale vrijedna inicijativa koju valja snažnije promovirati prvo u Hrvatskoj, a zatim vjerojatno i u Srbiji, te s njom nastupiti koordinirano prema međunarodnim institucijama poput UNESCO-a’, smatra Zelenika.

Prema Skali, prijedlog je otišao u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. ‘Nije mi poznato u kojoj je fazi’, dodaje.

PIŠE: Hina

Izvor: Novi list

FOTO: Web

 


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.