Služba za klimatske promjene Copernicus objavila je da je globalno 2020. godina bila izjednačena s prethodno najtoplijom 2016. godinom čineći je šestom u nizu izuzetno toplih godina počevši od 2015. godine, što ovo desetljeće čini najtoplijim zabilježenim. U međuvremenu je Europa zabilježila svoju najtopliju godinu, 0.4°C topliju od 2019., prethodno najtoplije godine.
Zajedno sa Službom za nadzor atmosfere Copernicus također izvještava da su koncentracije CO2 u atmosferi nastavile rasti do 2.3 ppm/godišnje dosežući maksimum od 413 ppm tijekom svibnja 2020. godine.
Protekla godina bila je najtoplija zabilježena europska godina, kao i zima i jesen. Zima 2020., što znači prosinac 2019. do veljače 2020., premašila je prethodnu najtopliju 2016. godinu za gotovo 1,4°C, dok je jesen od rujana do studenog 2020. za 0,4°C nadmašila stari rekord iz 2006. godine. Uz to, zapadna je Europa krajem srpnja i početkom kolovoza doživjela značajne vrućine. Ostale četiri najtoplije godine također su se dogodile tijekom posljednjeg desetljeća.
Dijelovi Arktika i sjevernog Sibira zabilježili su neka od najvećih godišnjih temperaturnih odstupanja od prosjeka u 2020. godini, s odstupanjima od čak 3°C, pa čak i preko 6°C za cijelu godinu. Na mjesečnoj razini, najveće temperaturne anomalije u regiji u više su navrata dosezale više od 8°C.
Nadalje, sezona požara bila je neobično aktivna u ovoj regiji, požari su prvi puta otkriveni u svibnju, nastavljajući se tijekom cijelog ljeta te sve do jeseni. Kao rezultat toga, u polarnom krugu požari su ove godine oslobodili rekordnu količinu ugljičnog dioksida, više od trećine iz rekordne 2019. godine na 244 megatona. Tijekom druge polovice godine, arktički morski led bio je znatno niži od prosjeka u to doba godine, s tim da su u srpnju i listopadu zabilježene najniže razine morskog leda za te mjesece.
– Izvanredni klimatski događaji u 2020. godini i podaci Službe za klimatske promjene Copernicus pokazuju nam da nemamo više vremena. Moramo nastupiti kao globalna zajednica, kako bismo osigurali pravedan prijelaz u nultu neto budućnost. Bit će teško, ali troškovi neaktivnosti su preveliki, zbog čega su obveze preuzete u europskom Zelenom sporazumu prijeko potrebne – ističe Matthias Petschke, Direktor za Svemir u Glavnoj upravi Europske komisije za obrambenu industriju i svemir.
