Znameniti talijanski umjetnik Michelangelo Buonarroti predstavio je 1. studenog 1512. skupini dostojanstvenika svoje remek-djelo – oslikani svod Sikstinske kapele.
Tu je papinsku kućnu kapelu u sastavu Vatikanske palače 1481. izgradio Siksto IV. a oslikali su je najpriznatiji umjetnici toga vremena. Na poziv pape Julija Drugog, da ukrasi njezin golem svod, Michelangelo se nerado odazvao. Govorio je kako on nije slikar, nego kipar. Ali uskoro se predomislio i prihvatio iznimnog pothvata – ukrašavanja 520 četvornih metara svoda Sikstinske kapele, piše HRT.
Michelangelo se riješio svih pomoćnika i počeo mukotrpan posao. Teško je uopće zamisliti kako je samo jedan čovjek uspio naslikati goleme freske na visokom stropu. Sam fizički napor, pripremanje, skiciranje i prenošenje slika na zid – dovoljno su fantastični.
Michelangelo je morao ležati na leđima na visokoj skeli i slikati gledajući prema gore. U tom nezgodnom položaju proveo je pune četiri godine. No i taj napor neusporediv je s umjetničkim dostignućem velikoga genija.
Svod Sikstinske kapele proglašen je najvažnijim djelom u povijesti zapadne umjetnosti koje je ikad stvorio pojedinac. Ono bolje nego ikoje drugo svjedoči o ostvarenju ideala visoke renesanse. Suvremenici su tvorca toga jedinstvenog djela prozvali ‘božanskim Michelangelom’.
