Sezonska prognoza ljeta se ostvarila

Zoran Vakula objavio prognozu za jesen i zimu: ‘Temperature oko ili iznad prosjeka, iznimka siječanj’

Zoran Vakula, glavni meteorolog HTV-a objavio je dugoročnu prognozu za jesen i zimu te prvu analizu proteklog ljeta.

Kako kaže Vakula, moglo bi biti iznenađenih činjenicom da je i ovo ‘klimatološko’ ljeto bilo iznadprosječno toplo. Ali naravno, ne i ekstremno kao većina u ovom desetljeću. No, srednja temperatura zraka iz razdoblja od 1. lipnja do 31. kolovoza diljem je Hrvatske bila barem malo viša od prosjeka, a ponegdje i više od samo ‘malo’. Naravno, u odnosu na posljednje službeno klimatološko razdoblje – od 1981. do 2010. godine.

Prema nekim preliminarnim analizama može se zaključiti kako će ocjene ovogodišnjeg ljeta zbog temperature biti većinom ‘normalno’, primjerice uzduž Jadrana i u unutrašnjosti Dalmacije, te uglavnom ‘toplo’ u sjevernijim krajevima.

Naravno, toliko pozitivno odstupanje ovogodišnjega ljeta posebice je zbog vjerojatno većinom ‘toplog’ i ‘vrlo toplog’ kolovoza, budući da su lipanj i srpanj bili uglavnom ‘normalni’.

Sezonske prognoze dobrim dijelom ostvarene

Slijedom navedenoga, unatoč kojekakvim komentarima, može se zaključiti kako je i ovogodišnje ‘klimatološko’ ljeto djelomično ispunilo prognoze i očekivanja. Naravno, ona umjerena, ne i kojekakva druga.

Pozorniji pratitelji medijskih platformi HRT-a još od početka godine i kasnije, te kasniji posjetitelji internetskih stranica DHMZ-a mogli su uočiti dugoročne prognoze “velike vjerojatnosti iznadprosječno toplog ljeta”, čak i izrijekom: “pozitivno odstupanje od prosjeka moglo bi biti izraženije na kopnu nego na moru”, što se i ostvarilo.

Nagovještali su se i vjerojatni povremeni toplinski valovi koji mogu utjecati na zdravlje, ali naravno, bez spominjanja kada će i koliko oni trajati budući da dugoročne prognoze nisu dovoljno pouzdane za najavu takvih informacija koje ima smisla davati samo u kratkoročnijim prognozama.

Prognoze za jesen i zimu

Za one kojima nešto znače i vjeruju im – i najnovije prognoze za sljedeće sezone i mjesece daju povećanu vjerojatnost da će srednja temperatura zraka i klimatološke jeseni (rujan – studeni) i zime (prosinac – veljača), pa čak i svakog od mjeseci do kraja godine i početkom sljedeće – biti barem oko prosječne, većinom čak i malo viša. Naravno, to ne znači da bi i svi tjedni u tim mjesecima bili topliji od prosjeka. Za očekivati je povremena hladnija razdoblja, ali je mala vjerojatnost da će ona biti tako dugotrajna i izražena da cijeli mjesec u kojima se pojave na kraju bude hladniji od prosječnoga. Osim možda u siječnju, za koji trenutačne prognoze daju najmanju vjerojatnost pozitivnog odstupanja.

Kako to već biva – dugoročne prognoze količine oborine su problematičnije i znatno manje pouzdane od sezonskih i mjesečnih prognoza temperature, što se moglo primijetiti i prošlih mjeseci. Trenutačno je vjerojatnije da ćemo u rujnu u većini Hrvatske imati manjak oborine u odnosu na prosjek, a u siječnju češći i zamjetniji višak. No, moguća su i veća odstupanja od te prognoze oborine, a valja spomenuti i kako u dugoročnim prognozama ne postoji pouzdana informacija o broju kišnih dana. No, zato postoje kratkoročnije prognoze i posebice upozorenja na opasne vremenske pojave.

Vrući dani nisu iznenađenje ni u listopadu

Nemoguće je već sada prognozirati hoće li ih ove godine biti – trenutačno je vjerojatnije da neće – ali vrući dani, oni s temperaturom zraka 30,0 °C i višom – ne bi smjeli biti iznenađenje ni u listopadu. Inače, u rujnu su zabilježeni u većini Hrvatske, uz iznimku gorskog dijela, a u listopadu ne samo u mnogim mjestima na Jadranu, nego i ponegdje u kontinentalnom području, posebice u unutrašnjosti Dalmacije – primjerice ne samo u Imotskome, Metkoviću, Kninu i Sinju, nego i u Karlovcu, Osijeku, Slavonskome Brodu. Možda je zanimljivo spomenuti da su temperaturni rekordi u studenome u mnogim mjestima oko 25 °C, u Čilipima čak 28,6 °C.

I još samo malo o koroni i prognozi

Svjetska meteorološka organizacija još je početkom svibnja sa zabrinutošću pisala o mogućem djelovanju nedostatka meteoroloških mjerenja na vremenske prognoze zbog smanjenja zrakoplovnih letova. No, novija istraživanja, posebice stručnjaka već spominjanog ECMWF-a pokazala su da manji broj tih mjerenja nije presudan za kvalitetu vremenskih prognoza, osim u najvišim slojevima atmosfere. Naime, i ovom se prigodom pokazuje i dokazuje veliki značaj satelitskih i radarskih mjerenja, te posebice meteoroloških postaja na zemlji.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.