Zoran Vakula, glavni meteorolog HTV-a objavio je dugoročnu prognozu za jesen i zimu te prvu analizu proteklog ljeta.
Kako kaže Vakula, moglo bi biti iznenađenih činjenicom da je i ovo ‘klimatološko’ ljeto bilo iznadprosječno toplo. Ali naravno, ne i ekstremno kao većina u ovom desetljeću. No, srednja temperatura zraka iz razdoblja od 1. lipnja do 31. kolovoza diljem je Hrvatske bila barem malo viša od prosjeka, a ponegdje i više od samo ‘malo’. Naravno, u odnosu na posljednje službeno klimatološko razdoblje – od 1981. do 2010. godine.
Prema nekim preliminarnim analizama može se zaključiti kako će ocjene ovogodišnjeg ljeta zbog temperature biti većinom ‘normalno’, primjerice uzduž Jadrana i u unutrašnjosti Dalmacije, te uglavnom ‘toplo’ u sjevernijim krajevima.
Naravno, toliko pozitivno odstupanje ovogodišnjega ljeta posebice je zbog vjerojatno većinom ‘toplog’ i ‘vrlo toplog’ kolovoza, budući da su lipanj i srpanj bili uglavnom ‘normalni’.
Sezonske prognoze dobrim dijelom ostvarene
Slijedom navedenoga, unatoč kojekakvim komentarima, može se zaključiti kako je i ovogodišnje ‘klimatološko’ ljeto djelomično ispunilo prognoze i očekivanja. Naravno, ona umjerena, ne i kojekakva druga.
Pozorniji pratitelji medijskih platformi HRT-a još od početka godine i kasnije, te kasniji posjetitelji internetskih stranica DHMZ-a mogli su uočiti dugoročne prognoze “velike vjerojatnosti iznadprosječno toplog ljeta”, čak i izrijekom: “pozitivno odstupanje od prosjeka moglo bi biti izraženije na kopnu nego na moru”, što se i ostvarilo.
Nagovještali su se i vjerojatni povremeni toplinski valovi koji mogu utjecati na zdravlje, ali naravno, bez spominjanja kada će i koliko oni trajati budući da dugoročne prognoze nisu dovoljno pouzdane za najavu takvih informacija koje ima smisla davati samo u kratkoročnijim prognozama.
Prognoze za jesen i zimu
Za one kojima nešto znače i vjeruju im – i najnovije prognoze za sljedeće sezone i mjesece daju povećanu vjerojatnost da će srednja temperatura zraka i klimatološke jeseni (rujan – studeni) i zime (prosinac – veljača), pa čak i svakog od mjeseci do kraja godine i početkom sljedeće – biti barem oko prosječne, većinom čak i malo viša. Naravno, to ne znači da bi i svi tjedni u tim mjesecima bili topliji od prosjeka. Za očekivati je povremena hladnija razdoblja, ali je mala vjerojatnost da će ona biti tako dugotrajna i izražena da cijeli mjesec u kojima se pojave na kraju bude hladniji od prosječnoga. Osim možda u siječnju, za koji trenutačne prognoze daju najmanju vjerojatnost pozitivnog odstupanja.
Kako to već biva – dugoročne prognoze količine oborine su problematičnije i znatno manje pouzdane od sezonskih i mjesečnih prognoza temperature, što se moglo primijetiti i prošlih mjeseci. Trenutačno je vjerojatnije da ćemo u rujnu u većini Hrvatske imati manjak oborine u odnosu na prosjek, a u siječnju češći i zamjetniji višak. No, moguća su i veća odstupanja od te prognoze oborine, a valja spomenuti i kako u dugoročnim prognozama ne postoji pouzdana informacija o broju kišnih dana. No, zato postoje kratkoročnije prognoze i posebice upozorenja na opasne vremenske pojave.
Vrući dani nisu iznenađenje ni u listopadu
Nemoguće je već sada prognozirati hoće li ih ove godine biti – trenutačno je vjerojatnije da neće – ali vrući dani, oni s temperaturom zraka 30,0 °C i višom – ne bi smjeli biti iznenađenje ni u listopadu. Inače, u rujnu su zabilježeni u većini Hrvatske, uz iznimku gorskog dijela, a u listopadu ne samo u mnogim mjestima na Jadranu, nego i ponegdje u kontinentalnom području, posebice u unutrašnjosti Dalmacije – primjerice ne samo u Imotskome, Metkoviću, Kninu i Sinju, nego i u Karlovcu, Osijeku, Slavonskome Brodu. Možda je zanimljivo spomenuti da su temperaturni rekordi u studenome u mnogim mjestima oko 25 °C, u Čilipima čak 28,6 °C.
I još samo malo o koroni i prognozi
Svjetska meteorološka organizacija još je početkom svibnja sa zabrinutošću pisala o mogućem djelovanju nedostatka meteoroloških mjerenja na vremenske prognoze zbog smanjenja zrakoplovnih letova. No, novija istraživanja, posebice stručnjaka već spominjanog ECMWF-a pokazala su da manji broj tih mjerenja nije presudan za kvalitetu vremenskih prognoza, osim u najvišim slojevima atmosfere. Naime, i ovom se prigodom pokazuje i dokazuje veliki značaj satelitskih i radarskih mjerenja, te posebice meteoroloških postaja na zemlji.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.
