Guverner HNB-a o uvođenju eura

Vujčić: Ako u 2021. ne ostvarimo proračunski deficit do 3 posto BDP-a, uvođenje eura će se odgoditi za godinu dana

Foto: HNB

“Iako su nam na proljeće praktički rekli da to više nije realno zbog pandemije, inzistirali smo, i u srpnju uspjeli ući u ERM2, što nas je stavilo u proceduru za ulazak u eurozonu. Prvi mogući datum uvođenja eura tako je 1. siječnja 2023., ako u 2021. zadovoljimo pet nominalnih kriterija konvergencije i provedemo osam reformski mjera u četiri područja na koje smo se obvezali. Kada bismo dakle iduće godine to ispunili, onda bi u srpnju 2022. Vijeće EU-a ustanovilo da ispunjavamo uvjete, pa bi uveli euro u tom roku. Ako ne, onda se sve pomiče za godinu dana”, upozorio je Boris Vujčić, guverner HNB-a, u razgovoru za Novi list. 

Kriteriji konvergencije odnose se, kao što je poznato, na stopu inflacije, razinu kamata, ali i javni dug i deficit, pri čemu su ovi fiskalni parametri, naravno, posebno pogođeni pandemijom. Na pitanje novinara, što ako se u 2021. ipak probije kriterijima zacrtana razina deficita od 3 posto BDP-a (pri čemu Vlada planira proračunski deficit od 2,9 posto, uz uvjet rasta BDP-a od 5 posto), odnosno koliko je onda realno da ostanemo na ovoj putanji najbržeg mogućeg uvođenja eura, Vujčić je odgovorio decidirano.

– Kriteriji su vrlo jasni, oni su kvantitativni i ako se ne ispune, te se godine zemlja ne kvalificira za euro. Drugim riječima, ukoliko u 2021. ne bismo ostvarili proračunski deficit do 3 posto BDP-a, ne bismo se u 2021. kvalificirali za euro. Nema tu prostora ni za raspravu, ni za tumačenje, ni za političke odluke, niti išta drugo – poručio je Vujčić.

Naime, iako se govori da će se, budući da je pandemija ionako poremetila fiskalne parametre vjerojatno svih zemalja EU-a (jer se zemlje masovno zadužuju da bi mogle provoditi mjere pomoći gospodarstvu uslijed pandemije), više gledati trend, a ne striktno nominalni parametri kad će se odlučivati o pristupanju eurozoni, naši izvori vele da to možda vrijedi kada je u pitanju javni dug. On bi naime morao biti 60 posto BDP-a, no bit će navodno dovoljno pokazati trud, odnosno trend smanjenja, budući da ove godine javni dug svima raste iz opravdanih razloga. Kada je, međutim, u pitanju baš proračunski deficit, tu kriterij nije toliko podložan fleksibilnom tumačenju. To je sada potvrdio i Vujčić.

Čitav tekst možete pročitati OVDJE.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.