Detalji plana reformi kojeg je jučer na sjednici Vlade najavio premijer Tihomir Orešković malo su poznati. Jutarnji list neslužbeno je dobio nacrt tog plana koji je izrađen u premijerovu kabinetu. Plan će kako se doznaje sadržavati četiri ključna poglavlja. To su makroekonomska stabilnost i fiskalna održivost, bolje poslovno okruženje, učinkovitija javna uprava i pravosuđe te kvalitetnije obrazovanje za tržište rada.
Orešković je u srijedu na početku Vladine sjednice najavio da će idući tjedan pred ministrima biti Nacionalni program reformi koji će Hrvatska, uz Plan konvergencije, do kraja mjeseca predati Europskoj komisiji. Rekao je da je program kvalitetan dodajući: “Možda se neće sviđati svima, ali mislim da je taj program fer, da je balansiran i da će biti na dobro građana Hrvatske”.
Privatizacija dijela javnih poduzeća
U području makroekonomske stabilnosti, ključno je pitanje stabiliziranja javnog duga te smanjenja deficita. Plan je, kako kažu izvori iz Banskih dvora, do kraja polugodišta, odnosno prije procjene kreditnih agencija, smanjiti javni dug za 200 do 250 milijuna eura. To se planira napraviti kroz privatizaciju dijela javnih poduzeća, odnosno prodajom likvidne imovine. Riječ je većinom o tvrtkama iz turističkog portfelja, ali i o Podravci.
Također, u prodaju će ići i državna imovina, a natječaji se već pripremaju u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom. Fiskalna održivost ići će usporedo s većim povlačenjem EU sredstava, koja se samo u ovoj godini planiraju za oko milijardu eura.
Promjene kod odlaska u mirovinu
Europskoj komisiji u okviru ovog područja predlaže se i reforma mirovinskog sustava, zdravstva te sustava socijalne skrbi. Radnici, prema tom prijedlogu, više neće ići u prijevremenu mirovinu pet godina prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu već će se ta granica smanjiti na tri godine. Muškarci će tako umjesto sa 60, u prijevremenu mirovinu odlaziti sa 62 godine.
Povećanje radne dobi na 67 godina trebalo bi prema tome planu krenuti od 2025., a tada bi se u prijevremenu mirovinu moglo ići tek sa 64 godine života, podjednako za žene i muškarce. Dodatno će se i penalizirati ranije umirovljenje, koji će iznositi 0,3 posto po mjesecu.
Povećanje cijena dopunskog i reorganizacija hitne službe
Ovo je bila jedna od spornijih točaka za sindikate, kažu sudionici sastanka. Kada je pak riječ o socijalnoj skrbi, kao što je i bilo najavljivano, planira se uvođenje imovinskog cenzusa za socijalne naknade čime bi se uštedjelo oko 560 milijuna kuna.
Zdravstvena reforma također je dio tog prvog poglavlja, a riječ je o smanjenju troškova kroz povećanja cijena dopunskog osiguranja te reorganizaciju hitne službe.
Porez na nekretnine prolongirat će se do 2018.
Ići će se i u porezne izmjene, ali tek od iduće godine. Vlada će, kao i prošla, pokušati pojasniti Europskoj komisiji da se želi uvesti porez na nekretnine, ali da nisu usklađene zemljišne knjige, pa će se to prolongirati barem za 2018. godinu.
On line usluge, promjene u pravosuđu…
Sprema se i reforma javne uprave koja bi trebala ići u tri smjera, a to su povećanje učinkovitosti kadra, jedinstveni zakoni o plaćama državnih i javnih službenika, te umrežavanje tijela državne i javne uprave, kao i online dostupnost usluga.
Želi se poboljšati i zakonodavni okvir te onemogućiti da zakoni idu po hitnom postupku, nego da se procjenjuje njihov učinak. Planiraju se i reforme u pravosuđu kako bi sesmanjio broj dana za donošenje prvostupanjskih presuda. U području obrazovanja plan je da se krene s eksperimentalnom provedbom kurikularne reforme.
Podsjetimo i da je premijer na sjednici Vlade istaknuo kako je isti taj plan predstavljen i socijalnim partnerima, a Vlada je, kaže, od njih u otvorenom dijalogu dobila “dobar input”. Sindikati su, kaže, predložili i dodatne reforme.
Izvor: Net.hr
