… ali atmosfera i dalje neće biti stabilna.
Premda bi prošle riječi neki mogli povezati s noćašnjim izglasavanjem povjerenja novoj Vladi i stanjem na političkoj sceni, slijedi osvrt samo u meteorološkom smislu – našalio se Vakula u uvodu u prognozu.
Siječanjsko hladno-toplo…
Premda će i sljedećih dana biti jutarnjih minusa, i drugo hladnije razdoblje od početka godine završava. I koliko se god neki čudili i prisjećali donedavne temperature zraka, pa i današnje, koja se u kontinentalnom području spuštala i na oko -10 °C, jutros na meteorološkim postajama DHMZ-a u Bednji, Gospiću i Sinju i na -12 °C, a prošlih dana ponegdje i niže, pri čemu je i na većini mjesta na Jadranu u ovome tjednu bila niža od 0 °C – kad se sve zbroji, oduzme i podijeli – srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela siječnja diljem je Hrvatske barem malo viša od prosječne iz službenog klimatološkog razdoblja (1961-1990.), a ponegdje čak i od one iz novijeg, toplijeg razdoblja (1981-2010.).
Štoviše, odstupanje od službenog razdoblja je većinom veće od 1°C, i kad bi isto ostalo i na kraju mjeseca, klimatološka ocjena bila bi najmanje „normalno“, a u mnogim mjestima čak i „toplo“.
S novim zatopljenjem sljedećih dana, već od sutra, ove će se ocjene potvrditi, većinom čak i povećati.
Iznadprosječno toplo sve do srpnja?!
Osim što će posljednji siječanjski tjedan diljem Hrvatske biti iznadprosječno topao, uz najvišu temperaturu zraka u mnogim danima oko 10 °C i u većini mjesta u unutrašnjosti, i prvi tjedni veljače vrlo će vjerojatno biti topliji nego što je uobičajeno. Stoga i najnovija mjesečna prognoza potvrđuje onesezonske, koje se izračunavaju jednom mjesečno za sljedećih šest mjeseci i prema kojima je i dalje relativno velika vjerojatnost barem malog pozitivnog odstupanja od višegodišnjih srednjih mjesečnih vrijednosti, čak i u odnosu na novije klimatološko razdoblje, čija je srednja temperatura zraka viša od onoga u prošlom stoljeću.
Slijedom toga može se zaključiti da povremena buduća hladnija razdoblja, kao i ova prošla, primjerice u prvom siječanjskome tjednu i u ovome, neće biti ni dugotrajna, ni toliko izražena da bi prouzročila negativno odstupanje od prosjeka ni srednje sezonske, pa čak ni srednje mjesečne temperature, sve do barem srpnja.
2016. topla kao 2015.?
Samo na temelju toga odviše je odvažno prognozirati da će i cijela ova godina biti znatno toplija od prosjeka, ali kad se pogledaju analize i prognoze većine svjetskih stručnjaka iz područja klimatologije – to je gotovo ne prijeporno. Štoviše, prognoze su za još jednu godinu blizu ekstremne, kakva je prema sve više analiza bila 2015. godina.
U ovome su tjednu takvu njezinu ocjenu potvrdile analize dviju američkih agencija – i za istraživanje aeronautike i svemira (NASA) i za oceane i atmosferu (NOAA). Za očekivati je da će isto potvrditi i novo službeno izvješće Svjetske meteorološke organizacije, budući da je na istom tragu bio i njezinprivremeni godišnji izvještaj o stanju globalne klime u 2015. godini
Uvijek kontra
O njemu je bilo riječi, kao i o posljedicama na budući život ne samo u svijetu, nego i na svakodnevne aktivnosti u Hrvatskoj, od kojih bi barem neke trebale zanimati i potaknuti na djelovanje i naše gospodarstvenike i političare, pa i novu Vladu – i u emisiji Uvijek kontra, 15. siječnja, koja se može besplatno pogledati na medijskoj platformi HRTi. Osim Uvijek kontra, na HRTi možete pogledati, i pregledavati, i mnogobrojne druge emisije, ne samo one koje su se već emitirale, čak i prije nekoliko godina, nego i neke koje će se tek emitirati u „klasičnom“ tv-programu.
I Mohorovičić o klimi
A proučavanjem klime bavio se i Andrija Mohorovičić, jedan od najznačajnijih hrvatskih znanstvenika, koji je svjetski još poznatije, i još uvijek korištene rezultate postigao u seizmologiji.
Rodio se na današnji dan 1857. godine, a 40 godina kasnije objavio je rad „Klima grada Zagreba“, u kojem je obradio i kritički analizirao znanstvenim metodama prve sačuvane nizove meteoroloških motrenja sa zagrebačkih gimnazija na Gornjem gradu.
Mnoga njegova djela i razmišljanja aktualna su i danas, neka o buri napokon imaju i energetsku, i financijsku isplativost, a neka razmišljanja i stavovi, poput onoga na slici uz ovaj tekst – mogu se izvući iz znanstvenog – meteorološkog konteksta i primijeniti u druge sfere svakodnevnog života.
Plodove njegova rada „ubiru“ i današnji hrvatski meteorolozi, pa i prognostičari Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, koji za danas, ponegdje još i za sutra, i putem MeteoAlarm-a – europskog sustava za upozorenja na opasne meteorološke pojave – upozoravaju na prilično nisku temperaturu zraka, ponegdje i znatno nižu od prosječne za ovaj dio siječnja.
Izvor: HRT
