Posljedice pandemije na tržište rada

U prvoj polovini ove godine u Hrvatskoj ugašeno 50 tisuća radnih mjesta

Premda premijer Plenković i ministar rada Josip Aladrović uvjeravaju u to da je stanje na tržištu rada stabilno zbog donesenih koronamjera, negativni se trendovi produbljuju iz mjeseca u mjesec, piše Tportal.hr.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović pohvalio se da su zaustavljeni negativni trendovi na tržištu rada te je najavio nove mjere za očuvanje radnih mjesta, a umirujuće brojke je više puta ponovio i premijer Andrej Plenković u predizbornoj kampanji, nastojeći uvjeriti javnost da situacija i nije tako loša.

Međutim usporedba podataka o zaposlenosti iz lipnja s onima iz veljače nije relevantna s obzirom na veliku sezonalnost hrvatskog tržišta rada ali usporedbe na godišnjoj razini pokazuju da se gubitak radnih mjesta od travnja uvećava iz mjeseca u mjesec kao izravna posljedica pandemije koronavirusa. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u svibnju bila među pet zemalja Europske unije s najvećim rastom stope nezaposlenosti.

Prema jučer objavljenim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji prate broj prijava i odjava, koncem lipnja broj osiguranika iznosio je 1.541.613. To je 3,3 posto manje u odnosu na isto vrijeme prošle godine, što znači da su u godinu dana izgubljene gotovo 52 tisuće radnih mjesta. Djelatnost s najvećim padom čine turizam i ugostiteljstvo, a slabija potražnja za radnicima osjeti se i u drugim djelatnostima.

Velik broj radnih mjesta umjetno je očuvan snažnim financijskim poticajima u prvim mjesecima koronakrize, kada je gotovo polovici zaposlenika u privatnom sektoru plaća u cijelosti ili djelomice isplaćena izravno iz državnog proračuna, a prava slika tržišta rada će se vidjeti na jesen kada isteknu vladine mjere.

I izvješće Državnog zavoda za statistiku o zaposlenosti potvrđuje velik gubitak radnih mjesta. Prema zadnjim objavljenim podacima, krajem svibnja u Hrvatskoj je bilo ukupno milijun i 507 tisuća zaposlenih, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine manje za oko 30 tisuća.

Podaci o nezaposlenosti koje prati Hrvatski zavod za zapošljavanje također ukazuju na negativne učinke krize izazvane pandemijom. Za razliku od prošle godine, kada se u ljetnim mjesecima broj zaposlenih spuštao nadomak sto tisuća, ove godine ne pada ispod 150 tisuća.

Ipak, drastičan gubitak radnih mjesta donekle bi trebale ublažiti nove mjere za očuvanje radnih mjesta namijenjene užem krugu poduzetnika ugroženih krizom, kojima će država isplaćivati do 2000 kuna po radniku, piše TPortal.hr.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.