" "
Više

    " "

    Tonino Picula: Članstvo u EU odlična je polica osiguranja za budućnost

     

    U zadnje vrijeme vrlo je aktualna tema bila odluka da se u Hrvatskoj ukine pojam malog ribarstva. U medijima se spominjalo kako se u nekim zemljama, zbog svojih specifičnosti, i dalje dozvoljava takva vrsta ribolova. Kakva je trenutna situacija po tom pitanju? Postoje li naznake da bi se određenoj kategoriji stanovništva, recimo otočanima, mogao dozvoliti takav način ribarenja?

    Prvo bi trebalo reći kako ne postoji niti jedna zemlja članica Europske unije u kojoj je dozvoljen mali ribolov. Europsko zakonodavstvo dopušta samo profesionalni i rekreativni, odnosno sportski ribolov. Mali ili dopunski ribolov, bez obzira na specifičnost našeg podneblja i načina života, za europske pregovarače nije bila kategorija koju dopušta zakon i samim tim trebalo je donijeti odluke da se s vremenom broj malih ribara smanji te da se u nekom periodu ribari odluče za dvije ponuđene opcije. Do kraja ove 2014. godine, dopušteno je otočanima i stanovnicima poluotoka Pelješca, ukoliko zadovoljavaju još neke određene uvjete, koristiti dozvolu za dopunski ribolov, a nakon toga i oni će trebati odlučiti kako dalje. Europska unija i europsko zakonodavstvo jako je osjetljivo po pitanju ribarstva. Morate znati kako se vrlo pažljivo vodi računa o ribljem fondu i izlovu ribe, a dovoljno govori i činjenica kako se uopće ne stimulira rast ribarskih flota.

    SIVA ZONA

    Činjenica je da je ta odluka izazvala dosta negodovanje od strane korisnika dozvole za mali ribolov, ali isti tako i odobravanje onih drugih koji koriste dozvole za sportski i profesionalni ribolov. Postoje li naznake da bi se određenoj kategoriji stanovništva, recimo otočanima, mogao dozvoliti takav način ribarenja?

    Istina je da je jedan dio ljudi dopunsku dozvolu koristio i za popunjavanje kućnog buđeta, odnosno prodaju viška ribe. Bila je to zona koju je vrlo teško kontrolirati, a svi znamo kako ribe u ponudi i na stolovima nikad nije manjkalo. Pitanje je samo kako je ta riba dolazila i da li je sve bilo po zakonu. Naravno da takva situacija posljedično otvara i mnoga druga pitanja pa nije, stoga, čudno da vlasnici dozvola za sportski ribolov podržavaju ovakvu primjenu odredbi europskog zakonodavstva. Ne bi se tu nikako smjelo sve stavljati u isti koš. Naši ljudi na otocima ima pravo iskazati svoju želju za održavanjem stoljetne tradicije i specifičnog načina života pa se i u tom pravcu da nešto napraviti, ali sve u okviru EU zakona. Istina, to je dugotrajan proces, ali postoje presedani koji dopuštaju da se bez obzira na zakonsku regulativu, zbog specifičnosti područja i načina života, dozvole i odstupanja.

    Na određeni način sigurno je pomogla i izložba fotografija ‘Jadran – Boje izvornosti’ i degustacija dalmatinskih proizvoda koju ste prije nekoliko dana organizirali u EU parlamentu. Kakav je bio odaziv europarlamentaraca?

    Ako vam kažem da sam oko pet popodne pojeo sendvič iz obližnjeg dućana, mislim da vam to sve govori. Jednom riječju, izvrsno. Od pršuta je ostao samo gnjat za fažol koji ćemo isto jednom zgodom iskoristiti. Bit ću iskren i priznati kako smo se malo pribojavali Grka koji su blizu nas također imali sličan program, ali sve je prošlo iznad očekivanja. Pozvali smo 15 malih obrtnika i proizvođača od Dubrovnika do Zadra da predstave svoje proizvode, od pršuta, sira, maslinovog ulja, vina, ribe, slastica i svega ostalog što čini specifičnosti određenog dijela naše obale, a sve je bilo popračeno izložbom fotografija Ive Pervana na kojima se zorno prikazuje način života na našoj obali i otocima pa je, naravno, i to adut u rukama kojim bismo se u daljnim postupcima i prezentaciji načina života na hrvatskim otocima trebali koristiti. Mislim da smo i ovom prilikom na vrlo kvalitetan način i zadovoljstvo prisutnih kolega zastupnika još jednonm pokazali svu našu raskoš, ljepotu i kvalitetu.

    U Hrvatskoj se često postavlja i pitanje brendiranja naših proizvoda. Znamo da su nas Slovenci u nekim stvarima dobro pretekli, ali to bi prije svega trebalo pripisati i njihovom ulasku u EU prije nas. Imamo li priliku zaštititi sve naše proizvode?

    Apsolutno. Pristupanjem u Europsku uniju dobili smo period od 12 plus četiri mjeseca za zaštitu proizvoda izvornosti. To znači da do početka studenog još uvijek imamo vremena podnijeti zahtjev za brendiranje naših proizvoda što nikako ne znači da i nakon toga roka nećemo biti u mogućnosti bilo koji proizvod brendirati, samo će postupak biti nešto drugačiji i dugotrajniji. Da bi možda bolje razumjeli, kazat ću vam kako je Češka na ulasku u EU imala samo tri proizvoda i to tri vrste piva. S vremenom se to promijenilo, ali i to vam samo pokazuje kako se na određene stvari trebamo priviknuti.

    Vrlo aktivno sudjelujete u praćenju situacije u BiH i u Ukrajini. I u jednoj i drugoj zemlji dogodile su se gotovo iste stvari ali s različitim rezultatom. Je li postojalo nešto što je ukazivalo da će se ovo dogoditi i kakav bi mogao biti rasplet situacije?

    U oba slučaja radilo se o raspadu nacionalnih federacija. Nama je dobro poznata priča o raspadu Jugoslavije, srpskoj agresiji te dugogodišnjem ratu i stradanjima kako u Hrvatskoj, tako i u BiH i Kosovu. Ja sam, nažalost, i puno prije ovoga govorio kako će se situacija na Kosovu prije riješiti nego u BiH, što se na kraju i dogodilo. Nezadovoljstvo naroda u BiH povezano je s teškom ekonomskom situacijom u državi ali i određenim krugovima političkih elita koja ne žele prihvatiti neminovne promjene. Dok je bilo novca, odnosno ekonomske održivosti, sve je dobro funkcioniralo, kada je to prestalo, na vidjelo su izašli i drugi problemi s kojima se bori i sama održivost BiH. Daytonskim sporazumom je izvrsno riješeno pitanje prestanka rata i početak normalnog življenja, ali Dayton nije ponudio rješenja daljnjeg suživota triju naroda i dokle god se taj problem ne privede kraju uvijek će biti trzavica. Baš zbog toga u Rusiji i Ukrajini se i danas vrlo često spominje Jugoslavija i, vjerujte mi, nikome nije do rata. Međutim, kako imamo priliku vidjeti, teško se oteti dojmu da se i na Krimu ne događa gotovo ista stvar kao i početkom devedesetih na našim prostorima. Teško je povjerovati u priče kako su se Rusi na Krimu sami organizirali, obukli nove maskirne uniforme i oko vrata objesili puške kakve, lako je to i dokazati,  imaju samo ruski specijalci. Što će se točno dogoditi u vezi Krima, još se uvijek ne zna. Činjenica da se ‘zvecka oružjem’ i ‘pokazuju zubi’ ne sluti na dobro, ali i ova situacija pokazuje kako je razvoj situacije iznenadio gotovo sve. Od SAD-a pa i nas u Europi.

    MLAKA REAKCIJA EU-A

    Čini se kako je EU prilično mlako reagirala na pozive ukrajinskog naroda i praktički odvajanja od jakog ekonomskog stiska Rusije.

    EU je od samog početka vodila prilično nejasnu politiku prema Ukrajini. Nakon raspada SSSR-a, i Kazahstan i Ukrajina su vratili Rusima svoje nuklearno naoružanje, što je smanjilo tenzije uzrokovane i samom najavom raspada SSSR-a. Nakon što je Jeljcin otvorio granice Rusije i praktički zemlju otvorio divljem kapitalizmu, Putin je čvrstom rukom pokušao, i još uvijek nema namjeru stati, vratiti dio zemalja pod ruski utjecaj. Činjenica jeste da mu je to lako moguće s obzirom na veliku ekonomsku ovisnost, pogotovo energenata, bivših zemalja Sovjetskog saveza, a morate znati kako i EU uvozi 2/3 plina iz Rusije. Bez obzira na činjenicu kako je još 1994. godine potpisan sporazum Rusije i Ukrajine o odvajanju, uključujući i Krim, ovo je dosta osjetljiv momenat za Europsku uniju.

    Od početka krize, Ukrajinu ste i posjetili nekoliko puta. Jeste li bili na Majdanu, simbolu otpora ukrajinskog naroda i mjestu s kojega su stizale užasne snimke ubijanja naoružanih drvenim štitovima i kamenjem.

    Prilikom zadnjeg posjeta, nakon završetka krvavog prosvjeda, Majdan sam napokon vidio i po danu. Do tada sam bio u prilici vidjeti ga samo noću, a i tada je slika bila vrlo impresivna. Po danu, to je nešto sasvim drugo. Budi još veće emocije. Majdan je jedno veliko zgarište. Sam trg i okolne ulice na kojima su se vodile bitke, poluizgorene zgrade koje naravno vidite tek po danu i ono što je na mene ostavilo najjači dojam, slike ljudi koji su svoje živote ostavili za bolju budućnost svoje zemlje. To je nešto što se ne zaboravlja.
    Kako Hrvatska kotira u EU obitelji?
    U najkraćoj definiciji moglo bi se reći kako je to bio spoj dviju kriza. Sve zemlje koje su se priključile članstvu EU zajednice prije nas, dobro su osjetile blagodati priključenja i korištenja novca iz fondova. Dogodilo im se da su ušle u periodu dobrih ekonomskih i gospodarskih okolnosti. Čak i nakon 2004. godine kada je Europskoj zajednici pristupilo 10 zemalja, koje su tadašnji teritorij proširile za cijelu trećinu, nije se dogodilo nikakvo veće gospodarsko kolebanje, ali kriza koja je nastupila 2007. dobro je obilježila naš ulazak u članstvo. Činjenica je isto tako da mi možemo koristiti fondove, imamo ih dosta na raspolaganju, ali ipak ne kao prije. Ipak, važnije je da smo mi unutar cijele priče, dio sustava kojeg imamo pravo i na određeni način kreirati, nego da sa strane promatramo što nam se događa. Bez obzira na trenutno stanje, članstvo u EU je odlična polica osiguranja za buduća vremena.

    SA ŠIBENIKOM LJUBAV NA DALJINU

    Tonino Picula i Šibenik. U kakvom ste odnosu sa Šibenikom?

    Šibenik je ljubav na daljinu. Moje intezivno druženje, da tako kažem, prestalo je u onom trenutku kada sam se ukrcao na vlak za Zagreb i krenuo nekim drugim životnim putem. To nipošto ne znači da da sam zaboravio svoj rodni grad, ali jednostavno vas okolnosti upute u drugom smjeru pa se i intezitet i život s gradom vremenom smanjio. Međutim, teško da postoji čovjek koji s ljubavlju ne gleda svoj rodni grad, djetinstvo, školu i prijatelje, pa eto, ni ja tu nisam iznimka. Valjda baš i zbog toga što nisam često u Šibeniku, još više mi je u srcu.

    Postoje li kontakti s lokalnim političarima? Koliko stojite na raspolaganju kada treba pomoći na određeni način ili u određenom trenutku?

    Nekako sam s vremenom stekao dojam da po tom pitanju više koristi mogu donijeti kao EU zastupnik nego što bih to mogao u Hrvatskoj ili Šibeniku. Tu svakako moram naglasiti kako mi ne pada na pamet petljati se nekome u posao, već biti na raspolaganju da zajedno pokušamo pronaći najbolje rješenje za određenu stvar ili eventualni problem. Ne mogu reći da sam upoznat s cijelom situacijom u gradu, ali zanima me, dobijem informacije i mislim da dovoljno znam da, ako postoji potreba,  mogu pomoći. Kod mene su svi kanali za kontakte otvoreni i koliko god budem u mogućnosti ja ću napraviti.

    Je li bilo razgovora o nekim konkretnim stvarima?

    Na samom početku zastupničkog mandata poslao sam pismo gradskim vlastima, ne samo Šibenika, već i drugih gradova na našoj obali, da me informiraju o njihovim planovima kako bi ih kroz EU parlament i institucije mogli predstaviti i eventualno  realizirati. Iz šibenske gradske uprave sam zamoljen da se sastanemo i pokušamo zajedno vidjeti u kojim to segmentima možemo djelovati i to ćemo svakako učiniti. Moram vam međutim biti i iskren te reći kako je za tako nešto jednostavno bilo premalo vremena, pa se nadam se kako će i to doći na red, ali u drugom, ovaj put dužem, zastupničkom mandatu, naravno ako na predstojećim izborima budem kandidiran i dobijem povjerenje građana.

    Ako se ne varam, uskoro ćete i doći u Šibenik?

    Imate dobre informacije. U Šibenik dolazim 14. ožujka, u petak, na poziv šibenskog Veleučilišta i prema dogovorenom programu trebao bi održati jedno predavanje na temu…. a sljedeći dan ću iskoristiti za druženje s mladim članovima SDP-a koji me već duže vrijeme zovu u Šibenik, ali i za posjet roditeljima i prijateljima.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Crnica igra za povratak serije u Pulu: ‘Moramo...

    Malonogometaši Crnice igraju večeras za ostanak u igri, za prolongiranje kraja sezone. Za to će im trebati pobjeda protiv Pule u drugoj utakmici četvrtfinala...

    Fešta od košarke na Baldekinu, Šibenka protiv favoriziranog...

    U subotu je na Baldekinu nova fešta od košarke. Šibenka dočekuje Zadar u klasiku hrvatske košarke, pred, vjerujemo, punim tribinama. Gosti su, jasno, favoriti,...

    Zekanoviću vrata Sabora mogu zalupiti samo preferencijalni glasovi...

    HDZ zna – zna jako dobro kako potpuno marginalnog političara uvesti u Sabor. Jednom su to već napravili pa će opet 'šlepati' fenjeraša hrvatske...

    Udruženje obrtnika Šibenik obilježava 20 godina organiziranja Uskrsnog...

    U Udruženje obrtnika Šibenik s ponosom se prisjećaju prvog Uskrsnog doručka kojeg je 2004. godine  Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika  pri Udruženju obrtnika Šibenik ...

    NAJNOVIJE

    Crnica igra za povratak serije u Pulu: ‘Moramo pokazati zašto smo tu gdje jesmo’

    Malonogometaši Crnice igraju večeras za ostanak u igri, za prolongiranje kraja sezone. Za to će im trebati pobjeda protiv Pule u drugoj utakmici četvrtfinala...

    Fešta od košarke na Baldekinu, Šibenka protiv favoriziranog Zadra traži prekid crnog niza

    U subotu je na Baldekinu nova fešta od košarke. Šibenka dočekuje Zadar u klasiku hrvatske košarke, pred, vjerujemo, punim tribinama. Gosti su, jasno, favoriti,...

    Zekanoviću vrata Sabora mogu zalupiti samo preferencijalni glasovi nezadovoljnih u HDZ-u

    HDZ zna – zna jako dobro kako potpuno marginalnog političara uvesti u Sabor. Jednom su to već napravili pa će opet 'šlepati' fenjeraša hrvatske...

    Udruženje obrtnika Šibenik obilježava 20 godina organiziranja Uskrsnog doručka

    U Udruženje obrtnika Šibenik s ponosom se prisjećaju prvog Uskrsnog doručka kojeg je 2004. godine  Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika  pri Udruženju obrtnika Šibenik ...