Sutkinja Zorka Ćaćić Zagrajski, koja je zaokupila pažnju medija kad je zaprijetila premijeru Zoranu Milanoviću kažnjavanjem zbog neodaziva pozivu radi svjedočenja te potom odbijanjem tužbenog zahtjeva od 120.000 kuna Milana Bandića protiv HTV-a, već četiri mjeseca nije primila plaću jer ne želi imati bankovni račun. Zašto bi banci plaćala naknade za račun! Ali sa svojih 20 godina sudskoga staža na tomu inzistira prije svega radi poštivanja jednog od temeljnih načela pravnog poretka i zakonitosti prema kojem podzakonski propis ne može izmijeniti zakon.
Štrajk u znak protesta
Stoga traži da joj sud na kojem radi, donedavno Općinski građanski sud (OGS) u Zagrebu, a sada Općinski sud u Novom Zagrebu, plaću isplaćuje u gotovini. Tako ju je neko vrijeme i primala dok 2013. godine tadašnji ministar financija Slavko Linić, radi efikasnosti poreznog sustava i ovrha, Pravilnikom o porezu na dohodak nije odredio da je isplata plaće moguća jedino na bankovni račun. Sutkinja tada tri mjeseca nije primila plaću pa je u listopadu 2013. u znak protesta na jedan dan obustavila rad. Stoga je protiv nje pokrenut stegovni postupak koji se još vodi na Državnom sudbenom vijeću, dok je ona u studenome 2013. podnijela tužbu Županijskom sudu u Zagrebu radi opravdanja štrajka, u povodu koje još ništa nije učinjeno osim što je rješavano pitanje nadležnosti.
Potom je sutkinja Ćaćić Zagrajski dala da joj se plaća isplaćuje na majčin račun, ali nakon 14 isplaćenih plaća njezin je sud u rujnu 2014. poslao upit Poreznoj upravi je li to ispravan način isplate. Odgovor je stigao nakon više od tri mjeseca, a devet dana nakon što je ministar Boris Lalovac izmijenio Pravilnik o porezu na dohodak tako što je propisao da se plaća može isplatiti samo na osobni račun.
Ali ne može ministar pravilnikom izmijeniti volju zakonodavca. Zakon o porezu na dohodak omogućuje da se plaća isplaćuje “na žiroračun kod banke, a iznimno i na ostale račune sukladno posebnim propisima te u gotovom novcu na propisan način”. Prema tomu zakon omogućuje isplate i u gotovini. Ministar financija zakonom je ovlašten da “provedbenim propisima propiše” isplate u gotovini. Dakle, zakon predviđa da može propisati proceduru, ali ne i popis primanja za koja je dopuštena isplata u gotovini.
Uzgred, neovisno o dopuštenosti gotovinskih isplata, zakon ne predviđa da je pri tome moguće počiniti prekršajno djelo, što također govori u prilog dopustivosti gotovinskih isplata plaća.
S Općinskog građanskog suda nam je odgovoreno kako zakonom nije predviđena iznimka od isplate plaće na bankovni račun, a Pravilnikom o porezu na dohodak propisana je isplata na tekući račun. Na upit gdje su pohranjene plaće sutkinje Zagrajski i teku li joj kamate, odgovoreno je: “Sutkinja je pozvana na dostavu podataka o osobnom tekućem računu računovodstvu suda po kojem pozivu nije postupila slijedom čega su neisplaćene plaće na računu suda”.
Pisala državnom vrhu
O svom je slučaju sutkinja Ćaćić Zagrajski pisala predsjednici države, klubovima zastupnika u Saboru, predsjednicima Vlade, Vrhovnog suda, Državnog sudbenog vijeća i glavnom državnom odvjetniku jer joj je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu odgovorilo da neisplata plaće nije kazneno djelo i da u njezinu slučaju ne vide da se radi pritisak na suca. Sutkinja Ćaćić Zagrajski obrazlaže kako inzistira samo da joj se u skladu sa zakonom plaća isplati “u gotovom novcu na propisan način” . A kad je pravilnik u suprotnosti sa zakonom, treba primijeniti zakon. Sporni je pravilnik u suprotnosti i sa Zakonom o obveznim odnosima prema kojem svatko dragovoljno stupa i izlazi iz ugovornih odnosa. – Ako se nekoga podzakonskim propisom prisiljava da stupi u ugovorni odnos s nekom novčarskom ustanovom, s kojom ne želi biti ni u kakvom ugovornom odnosu, onda govorimo o ozbiljnom ugrožavanju pravne države prisiljavanjem građanina da nešto učini, ili ne učini, na štetu svoje imovine – argumentira Ćaćić Zagrajski. Sutkinja je nedavno pisala i predsjedniku novog suda u Novom Zagrebu Nikoli Ramuščaku: “Usprkos svem svom stručnom znanju i pregledom svih propisa u Republici Hrvatskoj nisam pronašla propis, na razini Ustava ili zakona, koji bi od bilo kog građanina tražio da ima otvoren tekući račun kod bilo koje organizacije za platni promet”. Stoga inzistira na isplati u gotovini, inače će opet obustaviti rad zbog neisplate plaće.
Odluka na Ustavnom sudu
Sutkinja Zagrajski nije jedina koja protestira što su ministri financija omogućili bankama da zavuku ruku u džep zaposlenih a da ih nitko ništa ne pita.
I Darinka Bertović, šokirana što mediji, nevladine udruge i javnost nisu ustali protiv bezrazložno nametnute obveze otvaranja računa u banci, u kolovozu 2013. godine podnijela je prijedlog za ocjenu ustavnosti spornog Pravilnika o porezu na dohodak, ali Ustavni sud o tomu još nije odlučio. Darinki Bertović poslodavac je desetak godina isplaćivao plaću u gotovini, uredno plaćajući doprinose i druga davanja, sve do srpnja 2013. godine kada je bankama omogućeno da stječu veliki profit s obzirom na broj računa koje moraju imati svi zaposlenici i drugi te naknade koje se plaćaju za te račune u bankama.
IZVOR: vecernji.hr
