Strah, depresija, nasilje...

Stručnjaci upozoravaju: Ne fokusiramo li se i na psihičko zdravlje nacije, posljedice će biti teške



Foto: Ilustracija/arhiva

Pandemija koronavirusa ne posustaje, a u fokusu svih mjera za njeno suzbijanje isključivo je fizičko zdravlje. O psihičkom zdravlju malo se ili uopće ne vodi računa iako je ono preduvjet za normalno funkcioniranje i usprkos činjenici da koronakriza ostavlja posljedice na mentalnom zdravlju svakog od nas, piše Večernji.hr

Stručnjaci za mentalno zdravlje od početka su upozoravali da će se posljedice na tom polju osjetiti naknadno i bit će dugotrajnije. Anksiozno-depresivne smetnje zbog zdravstvene krize u porastu su. Kod onih koji otprije boluju od tih smetnji one se aktiviraju i intenziviraju, a javljaju se i kod osoba koje prije nisu imale tih teškoća.

U Klinici za psihijatriju Vrapče nakon lockdowna počeli su se vraćati njihovi stari bolesnici. Dnevno imaju do 40 prijama u bolnicu, od kojih su gotovo dvije trećine oni koji su i otprije imali neki psihički poremećaj i dolaze u pogoršanju svog osnovnog poremećaja.

U ambulantnom sustavu imaju i do 250 pregleda dnevno. Za pojavu izraženijih psihičkih posljedica nakon nekog vremena dva su razloga, objašnjava Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče.

Prije svega je to naš prilagodbeni aparat koji se naprosto prenapreže i umara, a s druge strane objektivne okolnosti – socioekonomski učinci pandemije koji će u duljem trajanju pandemije biti sve izraženiji i kojih ćemo, paradoksalno, kada se sve smiri, biti svjesniji jer će znatno utjecati na naš život.

– Naš psihički aparat koji u ovom kontekstu doživljavamo kroz racionalni, emocionalni i ponašajni vid prilagodbe na krizne situacije, ali i na sve promjene u životu, nije beskrajan na način da ga ne moramo obnavljati i na njega paziti. Prilagodba dovodi organizam u stanje pripravnosti i omogućuje brzu reakciju u akutnoj krizi, ali ona je temelj našeg psihičkog funkcioniranja i traje stalno. Nažalost, mnogi i ne znaju da postoje prilagodbeni potencijali i da se oni troše, da postoje manje ili više dobri načini prilagodbe i da upravo oni velikim dijelom određuju kako ćemo se ponašati. Briga o mentalnom zdravlju, nažalost, uvijek je nekako iza brige o tjelesnom zdravlju. A bez mentalnog zdravlja nema govora, ne samo o osjećaju blagostanja kao odrednici zdravlja koja se odnosi na kvalitetu života, već nema govora ni o tjelesnom zdravlju. Zapadna civilizacija je civilizacija kulture tijela na koje smo jako orijentirani i u zdravlju i u bolesti. Ova pandemija i njezino trajanje možda će polučiti i neki pozitivan efekt: spoznaju da, osim što imamo glavu, u njoj imamo i psihički aparat koji u bitnom određuje kako ćemo funkcionirati. I da bez psihičkog zdravlja nema općenitog zdravlja – opisuje Brečić.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.