Dobre i loše strane

Što donosi euro? Krediti će biti jeftiniji, a nekretnine skuplje



Foto: Ilustracija/arhiva
Ilustracija/Pixabay

Euro postaje naša službena valuta, a u razdoblju prilagodbe morat ćemo učiniti sve kako bismo iskoristili što više prednosti ove velike operacije i sveli rizike na najmanju moguću mjeru, prenose Vijesti.hr

U razdoblju prilagodbe morat ćemo učiniti sve kako bismo iskoristili što više prednosti ove velike operacije i sveli rizike na najmanju moguću mjeru. Krhko hrvatsko gospodarstvo, fatalno vezano za turizam, nije davalo čvrsto jamstvo tečaja nacionalne valute, pa je bilo koji pad kune, odnosno skok eura za masu građana značio porast kreditnih rata ili anuiteta.

Fluktuaciju tečaja mnogi su skupo platili. O čemu se radi, najbolje znaju oni koji su primali plaću u kunama, a uzimali kredite u švicarskim francima, piše 24 sata.

S eurom je postojao isti problem, ali znatno manjih dimenzija. Taj rizik uvođenjem eura neće biti posve otklonjen, ali će biti smanjen na najmanju moguću mjeru jer će čvrstinu tečaja podupirati njemačko, francusko, nizozemsko, austrijsko i druga jaka gospodarstva na kojima leži snaga i sigurnost europske valute.

Plaće će biti u eurima, rate kredita u eurima, obveze u eurima , a to znači da više neće biti ni troškova konverzije u otplati rata kredita ili lizinga. Banke su dosad ekstenzivno koristile raspon triju tečajeva, kupovnog, srednjeg i prodajnog, kako bi za sebe izvukle maksimum dobiti, a koliko su to dobro radile vidi se i po tome da su, čak i u vrijeme konverzije kredita u francima, najčešće bile u “zelenom“. Preko ljeta su prilično gulile strane turiste na promjeni eura u kune, da bi na jesen kuna opet oslabila – u oba slučaja na korist banaka. Euro je ljeti uvijek bio slabiji kako bi strani turisti morali dati više eura za odgovarajući iznos kuna. Sad toga neće biti.

Novac koji je odlazio bankama ostajat će turistima, dakle, ići će u potrošnju bez posrednika. Krediti građanima trebali bi također pojeftiniti, i to barem iz dva razloga. Prvo zato što neće biti troška konverzije valute, a drugo zato što će prelaskom na euro kreditni rejting Hrvatske porasti.

Time bi i zaduživanje države trebalo pojeftiniti, a logično zvuči i očekivanje restrukturiranja postojećeg duga: novim kreditima s nižim kamatama moći ćemo zamijeniti stare s višima. Povećan bonitet države, doduše, dvosjekli je mač: on smanjuje kamatu i omogućuje lakšu nabavu jeftinog novca, ali stavlja Vladu u kušnju lakšeg zaduživanja. Smanjeni će biti i troškovi transakcija, povećana transparentnost cijena.

Hrvatskom gospodarstvu bit će olakšano širenje na druga tržišta, što bi moralo dovesti do povećanja njegove konkurentnosti. Uostalom, standardi koje ćemo morati uspostaviti kako bismo prešli na euro sami po sebi će biti poticaj. Treba očekivati i rast stranih investicija u Hrvatsku koja će, prema valuti, svima postati domaće tržište. Prelazak na euro sprečava i konkurentnu devalvaciju valuta od strane nacionalnih država. Slovenija je, recimo, za razliku od Hrvatske godinama imala plivajući tečaj tolara – koji je svake godine kontrolirano slabio – pa su slovenski proizvodi postajali jeftiniji i time izvozno konkurentniji.

U Hrvatskoj je bio obrnuti slučaj: jaka kuna bila je željeznim sidrom vezana za euro, što je stimuliralo uvoz, a izvoz činilo slabo isplativim. Unatoč mnogih povika na takvu tečajnu politiku, ona nikad nije mijenjana s obrazloženjem da mnogi građani imaju kredite u eurima pa bi ih to pogodilo. Stanje će se u tom smislu promijeniti.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.