Iako su i pola godine radili na moru, Jadran i plažu su malo ili nikako vidjeli, nego su se naradili po kafićima, kampovima, restoranskim i hotelskim kuhinjama, vešerajima, sobama… kao konobari, (pomoćni) kuhari, sobarice, čistačice… Sezonci zarade “za prezimjeti” pa nagodinu, na proljeće, na pragu ljeta, ponovno na rad na obalu i otoke.
Sezonski radnici na nekoliko su mjeseci, uobičajeno, smanjili nezaposlenost, pa ona u ovom trenutku, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broji oko 263.980 osoba. Prema podacima HZZ-a, tijekom prvih osam mjeseci ove godine na sezonskim poslovima zaposleno je gotovo 40.000 osoba, točnije njih 39.872, a izvan mjesta prebivališta njih 13.422, od čega se na Slavonce odnosi oko 6500, piše Glas Slavonije.
Na minimalcu, bez stana i prehrane
Sanja Ž. iz okolice Osijeka još nije među onima kojima je sezona završila. S juga Dalmacije treba se vratiti idućih dana. Zaželjela se svog doma, obitelji i Slavonije jer na more je otišla raditi još u travnju, u kuhinju jednog restorana, kamo ide već godinama jer se još u početku pokazala kao dobar i pouzdan radnik pa poslodavac na nju otada neizostavno računa na poslovima (pomoćnog) kuhara. A, i ona na taj posao jer je nezaposlena, a školuje sina studenta.
“Vremena kada se u sezoni moglo dobro zaraditi su prošla. Dobar dio sezonaca radi za minimalac uz, istina, prijavu jer se poslodavci boje inspekcija. Oni što ne rade za minimalac, rade za oko 3000 kuna, a ‘plafon’ je plaća od 4000 kuna, no to znači da radiš i po 12-15 sati dnevno, bez ijednog slobodnog dana”, kaže Slavonka koja i sama radi 4000 kuna. Ipak, kaže, ona ima tu sreću da joj je poslodavac osigurao besplatan smještaj ihranu, dok su se brojni sezonci za to morali sami pobrinuti, o svome trošku, pa od zarađenog malo mogu ponijeti kući.
Plaće ostale netaknute
“Osim što nema više dobre zarade na moru, nema više ni toga da radiš samo onaj posao koji si ugovorio, nego radiš sve: radiš u kuhinji, glačaš, ideš u kupovinu namirnica i drugo. Žene u srednjim ili još starijim godinama, kojima je takav rad ipak naporan, sve se više odlučuju za čuvanje starijih na moru i tu dobro zarade, i po 5000 kuna mjesečno”, kaže Sanja.
Kad podvuče crtu, za šest mjeseci rada na moru ona je zaradila 24 tisuće kuna, i njoj je to, dodaje, dovoljno, da s djetetom preživi do početka iduće sezone.
“Ma, nema tu dovoljno mi je ili nije, mora mi biti dovoljno”, kaže. Sretna je, dodaje, što joj, zbog osiguranog stana i prehrane, zarađena plaća ostaje gotovo nedirnuta.
Slavonci su dobri radnici
Na upit zašto poslodavci iz Dalmacije preferiraju radnike iz Slavonije, Sanja kaže da Slavonci slove kao dobri, odgovorni radnici, koji ozbiljno prihvaćaju povjereni posao i odgovornost te da ih krasi skromnost, okretnost, snalažljivost.
“Tamošnji poslodavci znaju da se na nas mogu osloniti, da ne odustajemo tako lako”, kaže Sanja za Glas Slavonije.
Predstojnik HZZ – Područnog ureda Osijek Željko Bugarić kaže kako je s područja koje pokriva ovaj ured ove godine na sezonski rad otišlo približno 3000 osoba, što je slično prošlogodišnjem broju.
izvor: net.hr
