Ministarstvo unutarnjih poslova kroz kampanju #CyberScams ustanovilo je sedam najčešćih oblika internetskih prijevara u jaji se građani mogu zaštititi u tim slučajevima.
CEO ili direktorska prijevara jest prijevara kada se varalice pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa. U slučaju prijevare s računima, varalice se pretvaraju da su vaši klijenti odnosno dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun. Tu je i krađa identiteta navođenjem lažne poveznice putem lažne e-pošte, sms poruka ili lažnih telefonskih poziva prevaranata koji vas prijevarom vas navode da podijelite s njima svoje osobne, financijske ili sigurnosne informacije.
U krivotvorenim mrežnim stranicama banaka koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.
Romantične prijevare su oblik prijevare kada se varalice pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.
Krađa osobnih podataka jest situacija u kojoj se vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija, dok su investicijske prijevare i prijevare u online kupovini situacije u kojima vas navode da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja.
Savjete građanima kako se zaštititi od ove vrste prijevara dao je policijski službenik za prevenciju Ivo Jakić koji je istaknuo da je zbog načina počinjenja i činjenice da su počinitelji najčešće izvan Hrvatske najbolja zaštita prevencija, odnosno da građani ne nasjedaju na ponude koje zvuče predobro da bi bile istinite jer u najvećem broju slučajeva one to i jesu. Počinitelji pokušavaju na brojne načine doći do osobnih podataka građana kako bi ih kasnije zlouporabili radi stjecanja određene koristi ili ih navode na plaćanje određenih sredstava do kojih je kasnije vrlo teško doći.
Iz MUP-a stoga savjetuju građane da dobro paze na osobne podatke, ramisle kakve podatke dijele preko društvenih mreža, on-line plaćanja rade samo preko sigurnih internet stranice i koristeći sigurne načine povezivanja na Internet, a svaku sumnju u vezi on-line računa odmah prijave banci i policiji.
