Vekselberg nije šokiran, već se susreo s hrvatskom stvarnošću, ali ako se ovo brzo ne razjasni, tražit će novac natrag, kaže Štern
Ruski milijarder Viktor Vekselberg, koji je prije nepunu godinu na javnoj dražbi kupio ruševni dubrovački hotel Belvedere za 12 milijuna eura, a prije koji mjesec najavio njegovu preobrazbu sa 150 milijuna eura u hotel sa sedam zvjezdica, na rubu je da od svega digne ruke. Dubrovačka ispostava Trgovačkog suda Split sazvala je, naime, za 8. travnja skupštinu vjerovnika s prijedlogom da se stečajnom upravitelju da suglasnost da ispita pod kojim je okolnostima Belvedere prodan.
Pokaže li se da je bilo nezakonitosti, hotel će trebati vratiti u posjed stečajnom dužniku. Postupak je inicirao Zvonko Stojević, čija je tvrtka iz Paname u kuponskoj privatizaciji postala većinski vlasnik Belvederea, koji je završio u stečaju.
– Ne, Vekselberg nije šokiran, već se suočio s bespućima hrvatske zbiljnosti kada je tražio građevinsku dozvolu za vilu koju je kupio u Lozici prije 13 godina. Zaljubljen je u Hrvatsku, no ne misli se miješati u poslove prodavatelja i bivšeg vjerovnika, a ako se to ubrzo ne razriješi, tražit će povrat novca s kamatama – kaže Davor Štern, hrvatski konzultant bogatog Rusa.
– Ovo nije njegov sukob s bivšim vlasnikom, nego pitanje vjerodostojnosti države. Tko će investirati u Hrvatskoj ako se može iz nekog bivšeg postupka izvući detalj i stopirati započeti projekt.
Dubrovnik mu je već poznata destinacija
Vekselbergu je bogatstvo u 2013. godini procijenjeno na više od 17 milijardi dolara što ga je svrstalo na treće mjesto po bogatstvu u Rusiji. Dubrovnik mu je inače poznata destinacija jer već nekoliko godina u tom gradu ima vilu i restoran, a prije sedam godina u Dubrovnik je doveo gala izložbu Fabergeovih jaja.
Još i prije kupnje devastiranog hotela Belvedere investitor je bio u kontaktu s Agencijom za investicije, koja mu je dala detaljne informacije o poticajima prema Zakonu o poticaju investicija i Zakonu o strateškim investicijskim projektima, zatim pružila potporu u provjeri čestica upisanih u temeljni kapital prilikom privatizacije, situaciji oko određivanja granice pomorskog dobra…
IZVOR: večernji