Reformisti izražavaju neslaganje s prijedlogom ministra zdravlja o povećanju iznosa dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 70 na 89 kuna smatrajući to korakom u krivom smjeru.
Od svih reformi i racionalizacije sustava koje je Vlada najavila, a umjesto da se promjene rade u tržišnim komponentama, poput uvođenja outsourcinga kojim bi ostvarili stvarne uštede kroz racionalizaciju poslovanja, uvodi se dodatno opterećenje na stavci koja je financijski pozitivna. Pritom se udara na najugroženije slojeve društva koji se od toga ne mogu obraniti.
Povećanjem cijene vjerojatno će se i sadašnji broj korisnika dopunskog zdravstvenog osiguranja smanjiti, pa će se i ukupni prihodi po ovoj stavci umanjiti ili ostati približno isti dovodeći u pitanje željeni financijski efekt.
Prijedlog ministra zdravlja da se poveća i maksimalni iznos participacije s 2000 na 3000 kuna za građane koji ne plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje, samo je dodatni financijski udar na najsiromašnije građane, stoji u priopćenju.
