Cijelo drugo polugodište prošle godine premijer Andrej Plenković najavljivao je kako će Vladine izmjene poreza na dohodak s početkom ove godine svima donijeti veće plaće, jer je Vlada povećala neoporezivi dio plaće i ukinula je prirez. Međutim, prvi mjesec primjene tih poreznih rasterećenja donio je – nižu neto prosječnu plaću u Hrvatskoj, piše Telegram.
Prosinačka plaća koja je radnicima isplaćena u siječnju prva je na koju su se primjenjivala rasterećenja u porezu na dohodak, a na kraju je prosječna plaća bila manja od one za prethodni mjesec, i to za 17 eura, odnosno 0,9 posto, pokazali su podaci Državnog zavoda za statistiku.
Vlada je povećala neoporezivi dio plaće, ukinut je prirez, a velika većina gradova i općina koji su do ove godine imali prirez nisu ga u potpunosti nadomjestili povećanjem stopa poreza na dohodak. Dakle, od 1. siječnja plaće su trebale rasti svima, kako je to premijer stalno i ponavljao. Pozvao je premijer političke oponente, posebice u Zagrebu, Rijeci i Splitu, “izazivao” ih da ne ukinu prirez povećanjem poreznih stopa i tako dodatno povećaju primanja građana.
Na kraju se dogodilo suprotno. Siječanjska isplata plaća nije značila samo pad neto plaće, one koju nakon naplate poreza i doprinosa dobiju radnici, nego je, i to za 59 eura odnosno 3,5 posto, pala i bruto plaća.
U pojedinim djelatnostima bruto plaće su i više pale, u građevinarstvu 90 eura, odnosno 6,57 posto, u djelatnosti smještaja, usluživanja i pripreme hrane za 78 eura, odnosno 5,7 posto. U prerađivačkoj industriji šest posto.
S druge strane, u djelatnostima koje pokriva državna uprava i javni sektor bruto plaće nisu padale pa to otvara pitanje je li još jedno porezno rasterećenje završilo kod poslodavaca umjesto kod radnika. Je li moguće da je neto plaća za prosinac ostala ista kao u studenome, da je na nju, zbog poreznih rasterećenja trebalo platiti manje poreza i doprinosa te da ta razlika, kako je zamislila Vlada, nije završila na računima radnika?
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
