Izvanredne situacije poput pandemije i potresa koji su pogodili Hrvatsku neupitno utječu na mentalno zdravlje pojedinaca i zajednice u cjelini, piše Večernji list. Prijašnja istraživanja mentalnog zdravlja u slučaju prethodnih pandemija i katastrofa nedvojbeno su potvrdila porast psihopatoloških simptoma u pogođenim zajednicama. Iako se ne može govoriti o tipičnom posttraumatskom stresnom poremećaju (PTSP) u ovim slučajevima, neupitan je porast depresivnih i anksioznih poremećaja.
Ti se učinci mogu prevesti u niz nepovoljnih emocionalnih reakcija i nezdravog ponašanja kao što je pretjerana upotreba lijekova za smirenje, alkoholizma i slično, ali mogu rezultirati i opiranju i nepoštivanju direktiva o javnom zdravstvu, a mogu se pretvoriti i u društveni bunt i nemire.
Sve ove uočene pojave pokušali smo izmjeriti i u Hrvatskoj, zbog čega smo se poslužili praćenjem digitalnih tragova, koji su glavni izvor inovacije u kontekstu digitalne demografije i javnog zdravstva. Smatramo da analitički alat Google Trendsa može služiti kao koristan alternativni izvor podataka u demografiji i javnom zdravstvu te da može pružiti vrlo korisne uvide u prirodno kretanje stanovništva, vanjske migracije, ali i porast anksioznosti u društvu.
Prva indicija pogoršanja mentalnog zdravlja stanovništva Hrvatske je veliki porast pretraživanja za pojmom ‘psihijatar’, ‘psiholog’ i sličnih. Također smo uočili porast pretraga za lijekovima za smirenje poput Normabela.
Izbijanjem pandemije u Hrvatskoj uočavamo i snažan skok pretraživanja pojma ‘razvod braka’, a uočava se i porast problema vezanih za alkoholizam, budući da se pretražuju pojmovi koji bi mogli biti indicija povećanih problema s alkoholizmom i nasiljem poput ‘kako liječiti alkoholizam’.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.
