Koliko nas ima koronavirus

Počinje veliko testiranje: Priprema se studija o imunosti u općoj populaciji, Capak otkrio detalje



Foto: Ilustracija/Pixabay

Svi građani koji su od prošle srijede izvadili krv zbog kontrolnih ili nekih drugih pregleda, nevezanih za zarazu Covid-19, potencijalni su kandidati za provođenje velike studije koja će pokazati koliko je duboko koronavirus ušao u populaciju.

– U prvoj fazi nasumice će se izabrati 1100 uzoraka krvi, koji su prikupljeni iz bolničkih laboratorija, domova zdravlja i zavoda za javno zdravstvo diljem zemlje. Obavijestili smo laboratorije da od srijede čuvaju uzorke. Prikupljanje će trajati 10-ak dana, a do tad očekujemo da će stići 1100 ELISA testova kojima ćemo utvrditi koliko ljudi ima antitijela, tj. koliko ih je, ne znajući za to, bilo u kontaktu s virusom – rekao je za Jutarnji list Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u čijoj će se ustanovi provoditi testiranja.

– U ovoj fazi to će biti ‘anonimni’ uzorci, odnosno znat će se samo spol osobe, godine i boluje li od neke bolesti ili je potpuno zdrava. Ime i prezime nam nije važno. Ono što želimo jest vidjeti koliko je zapravo ljudi preboljelo virus asimptomatski. Na takve uzorke smo se odlučili jer smatramo da najrelevantnije predstavljaju populaciju. Neke zemlje su se odlučile koristiti krv dobrovoljnih darivatelja krvi, ali mi smatramo da tako ne bismo dobili kvalitetnu sliku jer su većina darivatelja krvi zdravi muškarci, srednje životne dobi – kaže Capak.

S obzirom na to da je virus nov i da je tek u fazi istraživanja, ovakva studija radi se iz dva razloga. Prvo je, pojašnjava Capak, da vidimo koliko imamo asimptomatskih slučajeva, odnosno koliko je osoba preboljelo virus, a da to ne zna. Drugi razlog je da se vidi koliko je antitijela razvijeno. Naime, moći će se pratiti koliko dugo traje imunost na bolest kroz vrijeme, što je trenutačno nepoznanica.

– Asimptomatski slučajevi su i pozitivna i negativna informacija. Pozitivno je utoliko da će se prokužiti veći broj građana, što je na tragu stvaranja eventualne kolektivne imunosti, ali s druge strane, nas epidemiologe, to zabrinjava jer se na taj način virus može nekontrolirano proširiti – pojašnjava Capak.

– Što se tiče same procedure, naručeni su restlovi seruma, odnosno ono što je ostalo od laboratorija nakon što je napravljena krvna slika. Uvijek ostane nešto uzorka, a to se inače baci nakon nekog vremena. Sad će se to iskoristiti. Do sad smo već radili neke uzorke i točnost je velika, više od 90 posto. Dakle, ti ELISA testovi uz antitijela vežu enzim koji ima boju koja pokazuje da osoba ima IGG antitijela. To bi bilo laičko objašnjenje – govori Capak.

Inače, postoje i testovi koji bi se mogli usporediti s testovima na trudnoću. Naime, stavi se kapljica krvi koja detektira virus, ali pouzdanost je ispod 90 posto pa je ne smatraju dovoljno relevantnom. To su takozvani imunokromatografski testovi i rezultat daju za 3 do 15 minuta.

Za rezultate bitno pouzdanijih ELISA testova također ne treba puno vremena. U aparat se odjednom može staviti sto uzoraka i za sat vremena se dobiju rezultati.

– Realno bismo u jednom danu mogli napraviti svih 1100 uzoraka, ali za tim nema potrebe. Što se tiče nekog konkretnog zaključka, tih 1100 uzoraka neće biti dovoljno. Smatram da bismo trebali imati oko osam tisuća uzoraka, što je naš sljedeći korak – pojašnjava Capak.

Naime, nakon ovog testnog analiziranja, kreće se u veliku studiju, koja bi trebala obuhvatiti oko 20 tisuća ili čak 30 tisuća ljudi.

– Projekt smo već prijavili Hrvatskoj zakladi za znanost. Tu govorimo o između 20 i 30 tisuća ljudi. Tad ćemo obavijestiti ljude, odnosno dat ćemo upitnik kad vade krv, može li se koristiti njihova krv. Oni će nam trebati za daljnja istraživanja, odnosno da ih pratimo kako bismo ustanovili koliko traje imunost – kaže Capak.

Poznato je da svaki virus ne razvija antitijela na isti način. Primjerice, ako prebolimo ospice, nećemo ih više dobiti, gripu možemo dobiti već sljedeće sezone, a za Covid-19 još nema nikakvih saznanja, jer postoji tek nekoliko mjeseci.

Dio istraživanja radit će se i u Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, gdje će se pokušati ustanoviti stanje među liječnicima i medicinskim sestrama. Naime, kao Klinika koja ipak ima najviše doticaja s virusom, bit će zanimljivo vidjeti jesu li liječnici i sestre ‘prokuženi’ i u kojoj mjeri. Također, postoji intencija da se isto napravi i u domovima za starije i nemoćne.

– Takve podatke nam je jako važno znati, jer imamo dosta slučajeva, pogotovo iz domova za starije, gdje smo testirali kompletno osoblje i dobar dio njih se pokazao pozitivnim, a da nema ni jedan simptom koji bi ukazivao na bolest – zaključio je Capak i dodao kako je najvažnije upoznati bolest i znati kako se ponaša.

To je jedan od načina na koji će se kontrolirati bolest, jer što više podataka i saznanja imamo, lakše ju je suzbiti ili barem držati pod kontrolom. Hrvatska, naravno, nije jedina koja će provoditi takvo istraživanje, a dosadašnji pokazatelji iz drugih zemalja pokazuju da je broj oboljelih koji su bolest prehodali a da to nisu znali bitno veći od onih brojeva koje službeno dobivamo na dnevnoj razini. Kad se bude dublje ušlo u analizu, znat će se i koliko je zapravo teških slučajeva u odnosu na broj oboljelih i kolika je zapravo smrtnost.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.