Predložena porezna reforma donosi snažan poticaj bankama da otpišu milijarde, ako ne i desetke milijardi kuna nenaplaćenih kredita! Krajem prošle godine dužnici su prestali vraćati oko 46 milijardi kuna kredita – dvije trećine te svote dugovale su tvrtke, a trećinu građani, pišu Vecernji.hr.
Ministarstvo financija najavljuje da će 2017. umanjiti poreznu obvezu banaka ako banke otpišu kredite koje su 31. prosinca 2015. svrstali u kategoriju loših, odnosno nenaplativih kredita. Europska nadzorna tijela smatraju da je kredit loš ako dužnik više od 90 dana nije platio ugovorene rate.
U međuvremenu, od 31. prosinca 2015. do 30. lipnja ove godine vrijednost loših kredita pala je za šest milijardi kuna koje su banke prodale ili otpisale pa je u portfelju banaka ostalo 26 milijardi kuna loših kredita poduzeća i 12,7 milijardi kuna neotplaćenog duga građana.
U nepune dvije godine banke su već otpisale 12 milijardi kuna duga, ali polovina tog otpisa odnosila se na konverziju švicarskog franka. Vlada želi potaknuti jači oprost problematičnog duga pa će bankama dopustiti da 2017. svaku otpisanu kunu duga knjiže kao porezno priznati rashod na koji neće platiti porez na dobit.
Kome će i kako banke otpisivati dugove, stvar je njihove poslovne odluke i dogovora s klijentima, ali priliku da im se otpiše dio ili cijeli dug imaju oni građani i tvrtke čiji su krediti 31. prosinca 2015. označeni kao loši.
Oprostu se mogu nadati blokirani, ljudi pod ovrhama, tvrtke u blokadi… Damir Odak, viceguverner HNB-a, ne želi nagađati koliko će dugova biti otpisano, no objašnjava da banke mogu otpisivati samo onaj dio duga koji je pokriven rezervacijama.
U prosjeku, banke su pokrile 54 posto loših kredita (oko 21 milijarde kuna), no po pojedinom kreditu taj postotak može biti manji ili veći, ovisno o rizičnosti klijenta. Primjerice, pokrivenost kredita koji se ne otplaćuju dulje od dvije godine je stopostotna.
Cijel članak pročitajte OVDJE.
