Više

    Split nije jedini

    Nema samo Split problem s drogom, pogledajte kakvo je stanje u Šibeniku i Zadru

     

    Slučaj trostrukog ubojstva u Splitu u kojem je Filip Zavadlav ubio trojicu mladića ‘u cilju bezobzirne osvete prema većem broju osoba iz narkomanskog miljea koji su iznuđivali, prijetili i fizički napadali njegovog brata i njega osobno’ ponovno je stvorio javnu percepciju o Splitu kao gradu koji ima velikih problema s drogom.

    Jedan od ubijenih ranije je bio uhićen zbog dilanja heroina, dok je drugom u stanu također pronađena velika količina kokaina, što je na društvenim mrežama potaklo masovno solidariziranje s trostrukim ubojicom. No, ima li Split zaista najveći problem s drogom? O tome je Index.hr razgovarao sa Željkom Ključevićem, voditeljem Službe za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, koja je započela s radom 1996. kao Zavod za bolesti ovisnosti.

    On je pak rekao da je zadnjih godina situacija s problemom ovisnosti o opijatima stabilna.

    – Lani smo imali 1063 registriranih ovisnika o svim drogama, od toga 880 o opijatskim, s tim da je od toga bilo 20 novih ovisnika, godinu prije 24, prije pet godina 50, tako da je to pokazatelj trenda smanjenja ovisnika kod nas. Sve ih je manje u sustavu, što znači da ih je manje i na ulici. Mi znamo da na svakog registriranog postoji još jedan takav izvan sustava. Što se tiče odnosa prema ostalim županijama, mi smo u povoljnijoj situaciji nego susjedne županije – rekao je za Index Ključević.

    Kaže kako je po podacima HZJZ-a stopa liječenih na 100.000 stanovnika u Splitsko-dalmatinskoj 331 te da ne spadaju u najgore županije po broju ovisnika.

    – Više ih ima u Zadarskoj, Šibenskoj i Istarskoj županiji. Dakle, situacija kod nas nije toliko nepovoljna kao u drugim županijama, bez obzira na ova zbivanja kod nas koja nisu rezultat nebrige. Naš sustav funkcionira, mi se trudimo. Značajan broj ovisnika je u sustavu liječenja i tretmana – kazao je.

    Navodi kako je prosjek RH 236 ovisnika na 100.000 stanovnika, a da ih je najmanje u Ličko-senjskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, ali da zato oni imaju problem alkohola.

    – Krajem 90-ih smo imali visoku stopu i znatno veći broj ovisnika nego danas. No, tom smo problemu posvetili posebnu skrb, a naša služba je nositelj svih aktivnosti za ovisnike i centralna smo jedinica za tretmane i koordinaciju. Uz to postoji i mreža nevladinih udruga koje zajedno s nama rade na tom problemu. Tu su i policija, pravosudne institucije, imamo projekte koje provodimo u suradnji s obrazovnim sustavom i to daje rezultate. Imamo i financijsku pomoć županije kako bi provodili preventivne akcije – istaknuo je Ključević.

    Prema podacima iz nacionalnog Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga tijekom 2018. godine u zdravstvenim je ustanovama Hrvatske zabilježena 6831 osoba liječena zbog zlouporabe, odnosno zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama. Po prvi put na liječenje je u toj godini došlo 869 osoba (12,7%). Najviše njih došlo je zbog opijata kao glavnih sredstava ovisnosti. Opijate je uzimalo 5469 osoba, od kojih je 154 bilo prvi put na liječenju.

    – Analiza podataka po županiji stanovanja na temelju stopa liječenih osoba na 100.000 u radno-aktivnoj dobi (15-64 godine) pokazuje da ih je najviše bilo u Zadarskoj (500,7) i Istarskoj županiji (493,1), potom Šibensko-kninskoj (432,6), Gradu Zagrebu (350,2), Splitsko-dalmatinskoj (331,6), Primorsko-goranskoj (311,0) te Dubrovačko-neretvanskoj županiji (233,9). Za cijelu je Hrvatsku stopa iznosila 236,7 na 100.000 stanovnika – objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

    Prema podacima o spolu i dobi liječenih ovisnika, većinu liječenih osoba kao i prethodnih godina čine muškarci. Omjer muškaraca i žena iznosi 4,7 : 1. Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj ovisnička populacija sve više stari, zbog čega prosječne dobi liječenih osoba (muškaraca i žena) pokazuju trend rasta. Budući da se bilježe osobe liječene zbog zlouporabe i ovisnosti o svim psihoaktivnim drogama, raspon godina je vrlo velik. Najmlađa zabilježena osoba je imala 14, a najstarija 73 godine.

    Cijeli članak pročitajte OVDJE.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Parakarataši Tomislav Grubelić i Dora Pilepić zlatni u...

    Nakon fantastičnog nastupa na Prvenstvu Hrvatske na kojem su osvojili tri zlata, srebro i broncu, članovi Parakarate kluba Šibenik nastavili su s uspjesima. U...

    Licenca će (valjda) stići, sada treba ‘riješiti’ Dugopolje....

    Šokovi oko Šibenikovog nedobivanja licence u prvom stupnju stavljeni su po stranu do daljnjega. Željeni papir, kazao je za Šibenski portal sportski direktor Hrvoje...

    U Puljanima 2. i 3. svibnja konferencija o...

    Ključne teme koje odlučuju o budućnosti naše civilizacije i našeg planeta kao što su klimatske promjene i regenerativni razvoj nisu baš bile zastupljene u...

    U napuštenom objektu Grada Knina počinje uređenje dječjeg...

    Grad Knin i šibenska tvrtka Agrad projekt potpisat će u ponedjeljak ugovor o uređenju novog dječjeg vrtića. Vrijednost radova je oko 729 tisuća eura...

    NAJNOVIJE

    Parakarataši Tomislav Grubelić i Dora Pilepić zlatni u prvom kolu Dalmatinske lige

    Nakon fantastičnog nastupa na Prvenstvu Hrvatske na kojem su osvojili tri zlata, srebro i broncu, članovi Parakarate kluba Šibenik nastavili su s uspjesima. U...

    Licenca će (valjda) stići, sada treba ‘riješiti’ Dugopolje. Narančasti bi mogli imati značajnu podršku s tribina

    Šokovi oko Šibenikovog nedobivanja licence u prvom stupnju stavljeni su po stranu do daljnjega. Željeni papir, kazao je za Šibenski portal sportski direktor Hrvoje...

    U Puljanima 2. i 3. svibnja konferencija o regenerativnoj poljoprivredi

    Ključne teme koje odlučuju o budućnosti naše civilizacije i našeg planeta kao što su klimatske promjene i regenerativni razvoj nisu baš bile zastupljene u...

    U napuštenom objektu Grada Knina počinje uređenje dječjeg vrtića za 56 mališana

    Grad Knin i šibenska tvrtka Agrad projekt potpisat će u ponedjeljak ugovor o uređenju novog dječjeg vrtića. Vrijednost radova je oko 729 tisuća eura...