Zbog ulaska Hrvatske u Proceduru prekomjernog deficita, sljedeće godine čekaju nas novi rezovi i rast PDV- a. Objavio je to ministar financija Slavko Linić na današnjoj konferenciji za novinare objašnjavajući na koji način Hrvatska misli smanjiti deficit s pet na za Europsku komisiju prihvatljivih tri posto BDP-a.
“Znamo da nisu lagani trenuci pred nama”, priznao je Linić dok je objašnjavao u kakvoj se situaciji nalazi Hrvatska. “Samo nekoliko nas pojedinaca shvaćamo gdje smo.”
Pod budnim okom EU
Podsjetimo, prema danas objavljenim podacima statističkih ureda, u Hrvatskoj je manjak konsolidirane opće države u 2012. iznosio 16,35 milijardi kuna, ili pet posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 183,27 milijardi kuna, ili 55,5 posto BDP-a.
Ti podaci pokazuju da će Hrvatska uskoro ući u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod tri, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.
Procedura prekomjernog deficita (Excessive Deficit Procedure EDP) korektivni je instrument EU kojim se prate članice s povećanim rizikom od pogoršanja fiskalne situacije i određuju mjere koje te zemlje moraju provesti kako bi uravnotežile javne financije i spriječile fiskalne poteškoće. Ta procedura započinje kad deficit proračuna opće države poraste iznad tri posto BDP-a, kad postoji i sama opasnost da bi se to moglo dogoditi ili kad dug opće države premaši 60 posto BDP-a.
Zemlje koje uđu u EDP imaju šest mjeseci, odnosno tri mjeseca u slučajevima posebno snažnog probijanja referentnih vrijednosti, za postupanje po konkretnim mjerama koje su predložene za smanjenje deficita i/ili duga.
U prvoj etapi Bruxelles neće od Zagreba izravno tražiti, na primjer, povećanje poreza, kresanje plaća ili socijalnih prava. Preporuke će biti općenitije. Hrvatske će vlasti same trebati odrediti koje će proračunske troškove smanjiti i za koliko, te čime će dodatno napuniti državnu blagajnu.
Tri godine nadzora
Europska komisija će od Hrvatske tražiti da državne financije u propisane okvire vrati u sljedeće tri godine, dakle do kraja 2016. Cijelo to vrijeme Bruxelles će pažljivo i strogo nadzirati što rade hrvatske vlasti. Lažiranja gospodarskih pokazatelja više neće biti, a ni skrivenih minusa u proračunu, piše HRT.
Ako reforme daju rezultate, Hrvatska će za tri godine biti oslobođena tog dodatnog nadzora. Ako ne, Unija će joj zaprijetiti uskraćivanjem novca iz razvojnih fondova.
Hrvatska bi već u studenome i prosincu od Europske komisije mogla dobiti mišljenje i preporuke o nacionalnoj ekonomskoj politici.
IZVOR: Danas.hr/HRT
