Svim početnicima u iznajmljivačkoj branši, a i brojnim drugima – ako vam stižu devize – toplo se preporuča jedno pravilo: eure u domaću valutu mijenjajte na jesen. Dakako, ako možete čekati jesenske dane, kada kuna tradicionalno slabi, pa ćete dobiti više kunica za svoje euriće.
Bilo kako bilo, prije turističke sezone hrvatska valuta počinje jačati zbog pripreme sezone, onda se, zbog viška eura iz džepova turista i njihove potražnje za kunama, vrijednost domaće valute opet diže, da bi na jesen izgubila malo mišićne mase.
Dakle, želite li kupovati eure, ljeto je pravo vrijeme za to, budući da ćete dati manje kuna za eure i ta će vas transakcija doći jeftinije nego zimi i na jesen, a ako ćete prodavati eure, ne činite to za vrelih ljetnih dana, nego čekajte jesen.
Jak početak godine
Euro će ovog vikenda i u ponedjeljak vrijediti 7,48 kuna prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, te je domaća valuta dva posto jača nego prvog dana ove godine. Ovog su tjedna bili nešto intenzivniji pritisci na jačanje kune koja je tjedan započela na srednjem tečaju od 7,52 kune za euro te ga završila na razini od 7,48 kuna.
Cijele ove godine domaća je valuta snažnija nego lani, što se objašnjava liberalnom politikom europske središnje monetarne vlasti koja pospješuje tokove kapitala prema Hrvatskoj i zemljama u okruženju, domaćim suficitom tekućeg računa platne bilance zbog oporavka izvoza, sporijom dinamikom rezerviranja banaka, nešto manje naglašenim fiskalnim rizicima te malim oporavkom gospodarskih aktivnosti…
Prosječni ovogodišnji mjesečni tečaj prema euru u siječnju je bio 7,65 kuna, u veljači 7,63 kune, ožujku 7,56 kuna, u travnju i svibnju 7,49 kuna, a u lipnju 7,51 kunu.
Kakve veze ima politika Europske središnje banke s kunom, objašnjavaZdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, koji kaže da nekonvencionalne mjere Europske središnje banke utječu na Hrvatsku tako što zaustavljaju pritisak na proces inozemnog razduživanja hrvatskoga gospodarstva, što je pomoglo hrvatskoj kuni.
Vidljiv suficit
– Važno je da je snažnija kuna u velikoj mjeri rezultat poboljšanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni, imamo vidljiviji suficit i poboljšanje na tekućem računu platne bilance. Naravno, jača kuna pridonosi stvaranju deflatornih pritisaka koji su prisutni od 2014. godine, pogotovo jer su ti pritisci u posljednje vrijeme uglavnom uvezeni kroz nižu cijenu naftnih derivata. S druge strane, jača kuna i brži pad cijena nego u Europi ublažavaju negativni utjecaj na kretanje konkurentnosti domaćih proizvođača kroz realniji efektivni tečaj. Do kraja godine neće biti značajnijih oscilacija, može se očekivati blago slabljenje kune na jesen, ali na razini cijele godine bit će jača nego lani, negdje u prosjeku oko 7,55 kuna za euro – kaže Šantić.
On podsjeća da je cijelu ovu godinu kuna jača nego prošle godine, a trend njezina blagog jačanja, izuzmemo li utjecaj švicarskog franka i konverzije, bio je prisutan i lani.
Onima koji mogu čekati s mijenjanjem eura u kune, Šantić savjetuje da pričekaju jesen, kada se već uobičajeno i događa najviše konverzija eura u kune.
Izvor: Slobodnadalmacija.hr
