U posljednja tri mjeseca 2013. godine broj zaposlenih u državi smanjio se za dramatično visokih 74.865 radnih mjesta. Od listopada do kraja prosinca zatvoren je 4741 obrt, a za to vrijeme broj osiguranih radnika zaposlenih kod obrtnika smanjio se približno 15 tisuća. Kod tvrtki i ostalih pravnih osoba stanje je još gore – u tri mjeseca iz evidencije mirovinskih osiguranika nestalo je 53 tisuće radnika i ukupan broj zaposlenih pao je na 1,4 milijuna. U prosincu 2008. Hrvatska je imala 216.000 zaposlenih više. Hrvatska narodna banka u najnovijoj analizi kretanja u državi navodi da je posljednji kvartal 2013. donio najsnažniji tromjesečni pad broja zaposlenih od početka recesije. Njihovi podaci pokazuju da se broj zaposlenih smanjio 2,4 posto u odnosu na prethodni kvartal.
Pad u trgovini, građevini…
– Broj zaposlenih istodobno se smanjivao u svim djelatnostima gospodarstva, a osobito snažan bio je pad u trgovini, građevinarstvu i pojedinim uslužnim djelatnostima. Broj zaposlenih također se znatno smanjio u djelatnostima javne uprave i obrane, međutim takva kretanja ne odražavaju otpuštanja nego pojačani odlazak zaposlenika u mirovinu, navodi Hrvatska narodna banka i zaključuje da je ukupni rezultat pad kvartalnog BDP-a od 0,4 posto prema prethodnom kvartalu. Tračak optimizma pronalaze u ‘navješćujućim’ pokazateljima gospodarske aktivnosti na početku 2014. iz kojih iščitavaju da bi “moglo doći do stabilizacije gospodarskih kretanja, s obzirom na to da su u siječnju zaustavljena višemjesečna negativna kretanja poslovnog optimizma u industriji i građevinarstvu, a blago je porastao potrošački optimizam”.
– Gospodarsku aktivnost u listopadu i studenome obilježili su smanjenje realnog prometa od trgovine na malo, kontrakcija uvoza i izvoza te snažno pogoršanje uvjeta na tržištu rada. Pozitivnim promjenama u četvrtom tromjesečju izdvaja se jedino fizički obujam industrijske proizvodnje, koji se blago povećao, navodi HNB.U tu pesimističnu sliku uklapa se i tvrdnja Ane Lokin, analitičarke PBZ-a, da će godina pred nama biti najteža i za bankarski sektor od početka krize.
– Ukupna aktiva banaka u prošloj je godini porasla 0,7%, ukupni krediti 0,9%, a depoziti 4,0%. Rast kredita međutim ne predstavlja oporavak kreditne aktivnosti jer se radi primarno o povećanom kreditiranju središnje države i fondova socijalne sigurnosti – navodi Ana Lokin.
Potrošački pesimizam
Gledano prema namjeni, krediti tvrtkama pali su kako za investicije (- 4,9%) tako i za obrtna sredstva (-0,2%), pa je stagnacija ukupnog volumena rezultat porasta ostalih vrsta kredita (+5,7%), dok je u slučaju građana pad zabilježen kod svih vrsta kredita (stambeni – 1,9%), osim gotovinskih nenamjenskih (+2,2%). Takva kretanja odraz su poslovnog i potrošačkog pesimizma u uvjetima produžene recesije i loših izgleda tržišta rada, zbog čega privatni sektor pribjegava zaduživanju samo za potrebe nužnog tekućeg financiranja.
U ovoj se godini očekuje dodatno povećanje loših kredita, a čak i ako 2014. bude prijelomna, ona neće donijeti poboljšanja na tržištu rada.
IZVOR: Večernji list
