Kako je zdravstveno osiguranje u inozemstvu višestruko skuplje, gasterbajteri koriste priliku koje im naš zdravstveni sustav i rupe u njemu pružaju, prenosi Vijesti.hr.
‘Dvije trećine građana koji su otišli iz Hrvatske raditi u inozemstvo i dalje koriste hrvatsko zdravstveno osiguranje, prijatelji i rođaci ih prijavljuju svakoga mjeseca na Zavodu za zapošljavanje i podižu im lijekove koje šalju autobusom u Austriju, Njemačku, Irsku’, upozorila je liječnica Sanja Klajić Grotić u ime Hrvatske udruge ugovornih ordinacija.
Prema procjenama te udruge oko 330.000 osoba koje su se iselile iz Hrvatske zadržalo je zdravstveno osiguranje na koje ostvaruju pravo preko HZZO-a te ga i koriste osobno ili posredovanjem rodbine i znanaca.
‘U Hrvatsku se vraćaju kontrolirati trudnoću, kronični bolesnici nam dolaze po lijekove kao da borave u Hrvatskoj i da su prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje. Procjene govore da je riječ o 330.000 osoba koje su se iselile i zadržale zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj’, kaže predsjednica Udruge Josipa Rodić.
Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje odgovaraju da je to problem koji se javlja kod osiguranika koji u iseljeništvu rade ilegalno te dodaju kako koriste sve raspoložive mahanizme kako bi se ovakvoj praksi stalo na kraj. Sami osiguranik bi trebao HZZO-u javiti da je u nekoj drugoj zemlji stekao pravo na osiguranje, no to se očito ne radi.
‘Osobe legalno zaposlene u drugoj državi članici ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje u toj državi te nije realno očekivati da postoji potreba zloupotrebe hrvatskog sustava osiguranja s obzirom na to da su im osigurana sva prava kao i ostalim osiguranicima države rada. Problem se javlja kod osoba koje rade u drugim državama članicama bez reguliranog radnog odnosa i/ili statusa u zdravstvenom osiguranju, zbog čega potencijalno dolazi do potrebe korištenja našeg sustava’, kažu iz HZZO-a te napominju kako surađuju s MUP-om te imaju pristup sustavu OIB-a.
HZZO ističe da se uskoro na razini Europske unije uvodi elektronska razmjena podataka u okviru sustava Electronic Exchange of Social Security Information (EESSI) koja bi trebala pomoći u kontroli osiguranika. Taj bi sustav trebao i olakšati i ubrzati razmjenu podataka između država članica.
