Na početku je bila ambicija. U travnju prošle godine istaknuti HDZ-ovac ispričao nam je kako se na sastanku s ljudima iz šireg vodstva stranke razgovaralo o reformi lokalne samouprave. Kako bi HDZ mogao zatražiti neovisnu ekspertizu koja bi preporučila optimalni teritorijalni ustroj Hrvatske. I da bi se, u konačnici, moglo ići u značajnije smanjivanje broja općina, piše Telegram.hr.
Potom je stigla očekivana skepsa. Da će prije parlamentarnih i nadolazećih lokalnih izbora HDZ krenuti ukidati općine? Da će pritom zanemariti otpor na terenu i političku štetu koja će im sigurno na biralištima doći na naplatu?
Pa je došla stvarnost. Vlada Andreja Plenkovića prezentirala je krnju reformu lokalne samouprave. Smanjili su broj političkih funkcija na lokalnoj razini, ali ustroj s 428 općina, 127 gradova i županijama nisu dirali. Politički je to preriskantan posao.
Onda je, međutim, stigao i europski novac. Konkretno, milijarde iz EU plana za oporavak – koje jesu besplatne jer se novac ne mora vratiti kao kredit, ali nisu bezuvjetne jer za svaku isplatu država mora pokazati da je odradila dogovorene reforme. Jedna od njih je reforma lokalne samouprave.
Vlada je, kako doznajemo, s Bruxellesom dogovorila da će, pojednostavljeno rečeno, nagrađivati lokalne jedinice koje se odluče spojiti, stvarno ili funkcionalno. ‘Mehanizam financijske potpore’, kako se to naziva u europskim dokumentima, Vlada treba uvesti već sljedeće godine.
‘U državnom proračunu osigurat će se dostatna sredstva kako bi se financijski potaknulo stvarno spajanje najmanje 20 posto i funkcionalno spajanje najmanje 40 posto jedinica lokalne uprave’, navodi se u jednom od službenih dokumenata uz hrvatski plan oporavka. ‘Stvarno i funkcionalno spajanje’ je svojevrsni eufemizam: u jednom i drugom slučaju radi se o ukidanju nečega – ili cijelih lokalnih jedinica ili, u najmanju ruku, nekih rukovodećih funkcija i radnih mjesta.
Cijeli članak možete pročitati OVDJE.
