U listopadu ove godine porezni bi obveznici mogli uzdržavati oko 50 posto više zastupnika nego što ih službeno ima.
Naime, iz proračuna će se isplaćivati plaće za 151 zastupnika novoformiranog Sabora nakon parlamentarnih izbora, zatim naknade plaće za one kojima će prestati dužnost iz sadašnjeg saziva (obično njih 50-ak zatraži to pravo), sukladno Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika, a naknade će se isplaćivati i za 27 zastupnika iz onog prošlog saziva, kojima je mandat završio 28. prosinca 2015.
Od formiranja novog Sabora do kraja 2016., dakle, iz državnog će se proračuna isplaćivati plaće za zastupnike iz čak tri saziva, a za te plaće – bez dodataka za odvojeni život, dnevnica, putnih i drugih dodatnih troškova – iz proračuna će se isplaćivati oko 5,25 milijuna kuna mjesečno.
Jedna je to od posljedica pada Vlade nakon pola godine mandata i provođenja drugih, izvanrednih parlamentarnih izbora u manje od godinu dana. Tih nešto više od pet milijuna kuna za zastupničke plaće mjesečno, kažu stručnjaci, tek je kap u moru izvanrednih troškova, no cijena je, tvrde, i dalje prihvatljiva u odnosu na cijenu koja bi platila da se izbori ne održe.
Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika koji, uz ostalo, propisuje plaće za sve državne dužnosnike, definira kako svi dužnosnici (ne samo zastupnici nego i svi drugi dužnosnici, poput pomoćnika ministara, ravnatelja državnih ureda ili ustavnih sudaca) imaju pravo na naknadu i nakon prestanka dužnosti. To je pravo namijenjeno onima koje nakon prestanka dužnosti ne čeka radno mjesto te treba služiti premošćivanju perioda do pronalaska posla ili odlaska u mirovinu. Zakon kaže da dužnosnici imaju pravo primati naknadu u punom iznosu svoje plaće u periodu od šest mjeseci nakon prestanka dužnosti te, ako se do tada još nisu snašli, još šest mjeseci naknadu u iznosu polovice plaće. Naknadu, dakle, mogu primati dok ne počnu primati plaću ili mirovinu, a najduže godinu dana.
U ovoj je godini – točnije od 28. prosinca 2015., kad je prestao mandat zastupnika iz prošlog saziva – pravo na naknadu plaće koristio, prema odgovoru koji nam je dostavio Sabor, 51 zastupnik. Njihove su naknade do 26. srpnja 2016. ukupno koštale 5,9 milijuna kuna. Radi se o 47 zastupnika iz prošlog saziva te četvero zastupnika iz aktualnog saziva, koji su u Sabor ušli kako bi “čuvali” mjesto ministrima Kukuriku Vlade dok se nije formirala nova Vlada.
Među zastupnicima prošlog saziva ima onih koji su to pravo koristili vrlo kratko, mahom zbog odlaska na novu dužnost – poput Sunčane Glavak, Tomislava Ivića ili Ante Babića.
Ostali su do sada u potpunosti koristili naknadu. Među njima ima doista onih kojima naknada ne treba da premoste težak period nezaposlenosti, poput Željka Keruma i njegove sestre Nevenke Bečić, zatim gradonačelnik Belišća Dinka Burića, Krešimira Bubala, te novinara Branka Vukšića…
Tko je koristio povlasticu ove godine
1. ŽELJKO SABO (SDP) Primao naknadu zastupnika i dok je bio u zatvoru
Željko Sabo (SDP), osuđen zbog pokušaja podmićivanja na osam mjeseci zatvora, koristio je povlasticu od 21. ožujka 2015. Sukladno zakonu, dužnosnik razriješen zbog pravomoćne presude na kaznu zatvora nema pravo na naknadu nakon prestanka mandata. No, zakon ne kaže ništa o pravima pravomoćno osuđenog dužnosnika koji je – prije nego što je Saboru stiglo sudsko rješenje – sam podnio ostavku. Upravo je to učinio Sabo. Tek koji dan nakon što je dobio pravomoćnu presudu, Sabo je podnio ostavku i aktivirao povlasticu, koja mu je garantirala 25.055 kuna bruto do rujna 2015. te još polovicu tog iznosa do 21. ožujka 2016. Naknadu je primao i dok je služio zatvorsku kaznu. Ukupni trošak Sabine naknade za državni proračun: 225.500 kuna.
2. ANTE JEROLIMOV (HDZ) Lani pao zbog lažne diplome, još prima 11,7 tisućaAnte Jerolimov (HDZ) nije čekao pravomoćnu presudu: ostavku na dužnost podnio je nekoliko mjeseci nakon što mu je povjerenstvo skinulo imunitet, a Tužiteljstvo protiv njega podiglo optužnicu zbog sumnje da je krivotvorio diplomu zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Jerolimov je tvrdio da optužbe nisu točne i da je diplomirao, iako je fakultet objavio kako im je “osoba imena Ante Jerolimov nepoznata; nikada nije upisala ni pohađala studij ekonomije”. Ostavku, rekao je, ne podnosi zbog “lažne afere”, već zbog iscrpljenosti. Jerolimov je do sredine ožujka 2016. primao 23.575,35 kuna bruto mjesečno, a do rujna primat će 11.787,67 kuna. Ukupni trošak Jerolimove naknade za državni proračun: 212.178 kuna.
3. ŽELJKO KERUM I NEVENKA BEČIĆ (HGS) Bogati poduzetnici nisu se odrekli baš ničega “iz dišpeta”Brat i sestra Željko Kerum i Nevenka Bečić, unatoč žestokoj konkurenciji, vjerojatno su najživopisniji zastupnici do sad, a sasvim sigurno spadaju i među najbogatije. Međutim, oboje uredno koriste naknade nakon prestanka dužnosti – iako su dužnost – osobito Kerum – jedva i obavljali. U Saboru se pojavio tek nekoliko puta. “Učinija san to iz dišpeta za sve ono šta su mi napravili. Zna se dobro, dok san bija gradonačelnik, ništa od Splita nisan uzeja. Ja san duševan čovik, a oni koji su mi tili napakostit, to su sve zločesti ljudi koji su to lukavo iskoristili, i zato jin na ovi način vraćan, ko im…. mater! Uzet ću sve!” objasnio je za Slobodnu. Ukupni trošak Kerumove naknade za državu: 216.791 kuna. Ukupni trošak Nevenke Bečić: 219.558 kuna.
4. DINKO BURIĆ (HDSSB) Kao gradonačelnik volontira, a država mu daje naknaduZakon jasno definira kako dužnosnici nakon prestanka dužnosti imaju pravo na naknadu u visini pune, odnosno polovice dužnosničke plaće “do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi”, a najduže tijekom godinu dana. Liječnik Dinko Burić, bivši zastupnik HDSSB-a još nije uspio ostvariti plaću po drugoj osnovi, iako obnaša dužnost gradonačelnika Belišća te ima u zakupu ordinaciju. Zanimljivo je kako se hvali da “svoju gradonačelničku dužnost obavlja volonterski, bez zasnivanja radnog odnosa”. Ipak, dok volontira, prima naknadu iz proračuna, koja je prvih šest mjeseci iznosila 28.220,39 kuna bruto, a do kraja godine iznosit će polovicu toga iznosa. Ukupan trošak Burićeve naknade za državni proračun: 253.984 kune.
5. BORIS BLAŽEKOVIĆ (HNS) Najskuplji dok je bio zastupnik, najskuplji i kasnijeNi Boris Blažeković, voditelj Političke akademije HNS-a, po zanimanju prometni tehničar, nije uspio naći posao od raspuštanja Sabora u prosincu 2015. Blažeković je tijekom posljednjeg mandata bio zastupnik s najvišim dodatnim troškovima, prije svega za putovanja, pa je tako samo u prvih šest mjeseci 2013. na avionske karte, smještaj i dnevnice potrošio 82.000 kuna. Objasnio je da kao voditelj izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a mora često putovati. Blažeković je i sada rekorder po visini naknade koju prima nakon prestanka zastupničke dužnosti: od početka godine do kraja lipnja primao je mjesečno 29.843,69 kuna bruto, a do kraja prosinca primat će polovicu tog iznosa. Ukupni trošak: 268.593 kune.
6. BRANKO VUKŠIĆ (nezavisni) Radi na televiziji, a ima izdašnu saborsku naknaduVrsni novinar i urednik Branko Vukšić, kako je opisan na stranici Mreže TV, svaki tjedan od utorka do petka vodi na toj televiziji emisiju Glavom kroz ekran. Za taj posao očito ne prima plaću ili mu primanja barem ne odgovaraju definiciji “plaće” na način na koji se podrazumijeva sukladno Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika. Jer Vukšić, koji je u prošlom mandatu bio zastupnik Hrvatskih laburista, a kasnije nezavisni zastupnik, uredno prima naknadu nakon prestanka dužnosti. Do kraja lipnja iznosila je 28.844,74 kune bruto, a do kraja ove godine iznosit će polovicu tog iznosa. Ukupni trošak Vukšićeve naknade za državni proračun: 259.603 kune.
Izvor: Jutarnji.hr
