‘Hrvatska kao da je ostala bez KBC-a Rijeka’: Objavljeni alarmantni podaci o egzodusu liječnika

HLK

Čak 525 liječnika napustilo je u zadnje tri i pol godine, odnosno od ulaska Hrvatske u EU, svoju zemlju i otišlo raditi u inozemstvo, pokazuju prvi detaljno provjereni podaci o liječnicima koji su otišli iz Hrvatske, a koje je Hrvatska liječnička komora predstavila danas u Zagrebu. Njih 249 u dobi je između 25 i 35 godina, a u istom razdoblju čak je 1.232 liječnika zatražilo EU potvrde potrebne za rad u inozemstvu, što statistiku čini još alarmantnijom.

– To je kao da je Hrvatska ostala bez KBC-a Osijek u kojem radi 515 liječnika ili u KBC-a Rijeka u kojem je zaposleno 534 liječnika, poručio je na konferenciji predsjednik Komore, doktor Trpimir Goluža.

Od 525 liječnika koji su napustili Hrvatsku, većina je žena – 53 posto naspram 47 posto muškaraca. Prosječna  životna dob liječnika koji su otišli na rad u inozemstvo je 39 godina, a najprimamljivije zemlje su im Velika Britanija, Njemačka, Irska, Austrija i Švedska.

Analiza podataka pokazala je, među ostalim, da je od srpnja 2013. godine do danas Hrvatsku napustilo 305 liječnika specijalista i 221 liječnik opće medicine.

– Činjenica da je iz Hrvatske otišao 221 liječnik bez specijalizacije, dokaz je da je uvođenje mladih ljudi u sustav specijalizacija presporo i neatraktivno, odnosno da su uvjeti započinjanja specijalizacija u Hrvatskoj neprihvatljivi mladim liječnicima. Nedvojbeno je da je nužno promijeniti postojeći, neučinkoviti i zastarjeli koncept specijalističkog usavršavanja, koji kao takav ne postoji više nigdje u Europi, kazao je dopredsjednik HLK Krešimir Luetić, te dodao da će sutra u Rijeci predstaviti koncept unaprjeđenja stažiranja.

Iz Zagreba je ukupno otišlo 204 liječnika, 63 iz Primorsko-goranske županije, dok je njih troje otišlo iz Požeško-slavonske županije. Klinički bolnički centri najugroženiji su, pokazala je statistika, slijede ih opće bolnice, domovi zdravlja i zavodi hitne medicine.

– U pitanje se dovodi zdravlje hrvatskog naroda. Ovaj problem nije sektorsko pitanje kojim bi se trebalo baviti isključivo Ministarstvo zdravstva, to je problem od nacionalnog interesa koji hrvatska Vlada treba shvatiti prioritetom u rješavanju državnih pitanja. U protivnom Vlada premijera Plenkovića snosit će odgovornost za ozbiljno i nepovratno urušavanje kvalitete pružanja zdravstvene skrbi hrvatskim građanima. Ako se ubrzo ne poduzmu odlučne i konkretne mjere za očuvanje kadrovskog potencijala hrvatskog zdravstva, kroz par godina zdravlje će postati privilegija rijetkih, a ne pravo svih građana Republike Hrvatske, zaključio je Goluža.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.