Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je podatke o odvojenom prikupljanju otpada namijenjenog za oporabu i recikliranje, a na začelju liste nalazi se Šibenik, uz Split i Kaštela kao gradovi u kojima sustav za odvajanje otpada još nije ni profunkcionirao, piše Tportal.hr.
Odvojeno sakupljanje barem jedne frakcije komunalnog otpada (papir, staklo, metal, plastika) provodilo se u 95 posto jedinica lokalne samouprave, što je za sedam postotnih poena više nego u prethodnoj godini. U odnosu na prethodne godine, u 2019. godini bilježi se značajan porast količina komunalnog otpada sakupljenih putem reciklažnih dvorišta, i to uglavnom glomaznog otpada, otpadnog drva i otpadnog papira.
Ipak, rezultati na nacionalnoj razini i dalje su osjetno ispod plana s obzirom na to da smo do kraja 2019. trebali prijeći razinu od 50 posto odvojenog sakupljanja otpada, kako je to zacrtano dugoročnim Planom gospodarenja otpadom.
Inače, u Šibeniku je stopa odvajanja otpada manja od 1 posto, a zasad su postotak od više od 50 posto odvojenog sakupljenog otpada uspjela ostvariti samo tri grada – uz Krk i Prelog, koji su taj cilj postigli ranije, prošle godine im se pridružila Koprivnica.
Od 15 najvećih hrvatskih gradova, u kojima živi gotovo polovica stanovnika Hrvatske, najuspješniji je Varaždin, u kojemu se odvaja više od 40 posto prikupljenog otpada, a najnižu stopu odvajanja otpada imaju gradovi i općine u Dalmaciji i Lici, u kojima još nije uvedena javna komunalna usluga za odvajanje otpada.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
