Nakon svih dosadašnjih pokušaja rasterećenja poduzetnika i građana u registru neporeznih davanja i dalje se nalazi 448 nametakoje plaćamo državi, agencijama, javnim poduzećima te lokalnim jedinicama uprave i samouprave. Poduzetnike ti nameti godišnje koštaju 5,2 milijarde kuna, a građane oko 3,8 milijardi kuna, piše tportal.
Ministar gospodarstva Damir Horvat najavio je veliki akcijski plan za ožujak, ali zbog pripreme mjera za suzbijanje posljedica epidemije koronavirusa sve je prolongirano za nekoliko tjedana. Novi plan trebao bi se naći na ovotjednoj Vladinoj sjednici, a prema Horvatovim riječima, ovoga puta ‘ide se prema jačem smanjenju i ukidanju dijela neporeznih i parafiskalnih davanja’.
U dosadašnjim Vladinim aktivnostima na rasterećenju gospodarstva glavnina ušteda postignuta je pojednostavljenjem administrativnih procedura i digitalizacijom javne uprave.
Lani je je tako najveći pomak donijela digitalizacija trgovačkih sudova, kojom je omogućeno osnivanje poduzeća elektroničkim putem, provođenje statusnih promjena u sudskom registru korištenjem naprednog elektroničkog potpisa te korištenje elektroničke komunikacije u postupcima pred trgovačkim sudovima. Prema procjenama Ministarstva pravosuđa, ove promjene uštedjele su poduzetnicima oko 174 milijuna kuna na godišnjoj razini.
Pojednostavljenjem obrazaca i ukidanjem pojedinih administrativnih procedura, stanovite uštede postignute su i u drugim ministarstvima, ali u cijeloj priči gotovo nisu dotaknuta direktna davanja koja financijski najviše opterećuju poslovanje tvrtki.
Riječ je o dvadesetak nameta, među kojima se ističu naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, naknada za uređenje voda, članarina turističkim zajednicama, članarina HGK-u, spomenička renta, naknada za općekorisnu funkciju šuma, naknada za uporabu javnih cesta, komunalna naknada, RTV pristojba u segmentu prijevoza, naknada za ostvarenje prava služnosti i građenja te naknada za neispunjenje kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
U HUP-u su izračunali da jedan proizvođač iz sektora drvne industrije, koji zapošljava 2000 radnika, godišnje plaća parafiskalnih nameta u visini od 4,6 milijuna kuna, pri čemu za članarinu HGK-u 123,7 tisuća kuna, spomeničku rentu 47,3 tisuće kuna, RTV pristojbu 54,5 tisuća kuna, naknadu za gospodarenje otpadnom ambalažom i povratnu naknadu 65,2 tisuće, naknadu za uređenje voda 521,5 tisuća, komunalnu naknadu 3,45 milijuna kuna, članarinu turističkoj zajednici 170 tisuća kuna te naknadu za šume 191,4 tisuće kuna.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
