U Hrvatskoj su već nekoliko tjedana dronovi zakoniti, a upravo su objavljene i Izmjene i dopune Pravilnika o sustavima bespilotnih zrakoplova koji regulira promet dronova. Hrvatska je ušla u grupu još malog broja zemalja koje su regulirale upotrebu dronova, jedan od najznačajnijih tržišnih trendova u idućih 5 godina.
Zakonom uređeno operiranje dronovima hrvatskim poduzetnicima koji se žele baviti ovim uslugama daje vremensku prednost na tržištu. Dronovi se zadnjih godina masovno koriste u medijima, akcijama spašavanja, nadzoru slabije dostupnih i opasnih terena, rudarstvu, znanstvenim istraživanjima, marketingu, mapiranju, poljoprivredi i sl.
Dramatično niži troškovi i bolje snimke
Dronovi su relativno jeftini uređaji i dostupni gotovo svima i dramatično smanjuju troškove snimanja iz zraka, a u pravilu daju bolje rezultate. Prosječna cijena malog drona je tristotinjak kuna, minijaturni dronovi su nešto jeftiniji, srednji dronovi koji se dosta koriste za profesionalna snimanja i sl. su 3000 kuna, a napredniji modeli oko 7000 kuna, bez sustava za snimanje. Očekuje se da će industrija usluga bespilotnih letjelica do 2020. narasti na 140 milijardi dolara.
Proizvođači dronova ove godine očekuju prihode od prodaje od 100 milijuna dolara. Ovo je jedno od malobrojnih tehnoloških tržišta gdje je Europa brža od Sjedinjenih Država. Europljani proizvode neke od najnaprednijih dronova na svijetu, do 2025. dronovi bi mogli činiti 10 posto europskog tržišta letjelica u vrijednosti od 15 milijardi eura i stvoriti 150.000 novih radnih mjesta do 2050.
EU jako podržava industriju dronova
Industrija ima jaku podršku Europske agencije za sigurnost tračnog prometa koja institucionalizira nove kategorije letjelica i usluga uz regulativu koja pogoduje bržem razvoju tržišta dronova.
Samo u Francuskoj 2014. je odobrenje za pružanje B2C i B2B usluga dobila 431 tvrtka. Dvije godine ranije izdali su 86 takvih odobrenja. U Europskoj uniji trenutno radi oko 1000 takvih tvrtki. Njemačka je jedna od država u kojima je rast biznisa s dronovima najizrazitiji i gotovo za pet puta nadmašuje prognoze. Među najzanimljivjih kompanijama je Delair-Techkoji proizvodi male industrijske dronove velikog dometa pogodne za nadzor naftovoda. Uz letjelice, nude i jedinstvene tehnologije i algoritme za obradu podataka dobivenih iz snimaka.
Danska tvrtka Danish Aviation Systems proizvodi napredne dronove specijalizirane za poljoprivredu, nadzor terena, znanstvena istraživanja i rudarstvo. Norveški Prox Dynamics proslavio se Black Hornet Nano, sićušnim ručnim helikopterom kojim vojnici mogu izviđati na neprijateljskim linijama, britanska je vojska za te male letjelice koje lete do 30 minuta u komadu, dala 31 milijuna dolara.
Filmski snimatelji vole DJI-jev Phantom koji se smatra najkompletnijim komercijalnim dronom, a ta kineska tehnološka kompanija u zadnje vrijeme opasno ulaže u SAD, uzdajući se u buduću povoljniju regulativu.
Američki zakoni definirat će svjetsko tržište
U Americi su najjači Boeing, General Atomics, Lockheed Martin i AeroVironment koji već godinama ulažu milijune u dronove, najviše u vojne, s kojima razvili su tehnologije vrlo zanimljive za komercijalnu upotrebu. General Atomics je poznat još iz naših ratova po Predatorima koji su se kasnije koristili u Afganistanu, Iraku, Somaliji i mnogim drugim američkim bitkama, a još je zanimljiva tehnološki naprednija izvedenica Predatora Gray Eagle. Lockheed ima Stalkera, za koji je razvio tehnologiju višednevnog neprekidnog letenja.
AeroVironment je s malim Hummingbird dronom koji je proizveo za Pentagon pokazao da ima superiorna rešenja kada je riječ o brzini praćenja i preciznosti snimanja a imaju i jak program dronova za civilnu sigurnost, poput nadzora požarišta i naftnih polja, traganja i spašavanja i sl. Iako se pomaci redovno rade, američko je zakonodavstvo još prilično tvrdo prema komercijalnim dronovima. Američka Federalna uprava za zrakoplovstvo (FAA) 2012. je zadužila Kongres da zakonodavno riješi sigurnu integraciju bespilotnih letjelica u američko komercijalno zrakoplovstvo.
Zakoni, koji se očekuju krajem godine, uvelike će odrediti stanje na ovom tržištu, u cijelom svijetu. U Predstavničkom domu svoje su argumente o tome prošlog su tjedna iznijeli predstavnici malih poduzetnika. FAA već dopušta neke izuzetke koji omogućavaju komercijalnu upotrebu dronova, ali proces dobivanja dozvola još je prekompliciran i previše rigidan.
Prema istraživačima Drone Projecta koji prate razvoj ovog tržišta u Sjedinjenim Državama, industrija bespilotnih letjelica u idućih će pet godina ekonomskom rastu doprinijeti s 90 milijardi dolara a na nebu će do 2020. letjelti 30.000 dronova.
Naslovna fotografija:TEF iz zraka, fotografirano dronom
