Tečaj franka skočio je na današnjoj tečajnoj listi HNB-a na 7,54 kune, a budući da ni jučer nije gubio snagu u odnosu na euro, može se očekivati da će od ponedjeljka biti još i jači.
Šefovi najvećih hrvatskih banaka sastali su se jučer s ministrom financija Borisom Lalovcem kako bi pronašli najbolji model za pomoć dužnicima te će za tjedan dana izaći sa zajedničkim prijedlogom. Očekuje se da će model biti usuglašen do kraja mjeseca kako bi se primijenio već kod otplate iduće rate kredita. HUB tvrdi da se krediti u pravilu obračunavaju krajem tekućeg mjeseca i uplaćuju do 15. u idućem mjesecu pa jučer još nitko nije stradao. Nakon zajedničkog sastanka ministar Lalovac je kazao da su i bankari šokirani zbivanjima na svjetskim deviznim tržištima te su spremni pomoći, što je potvrdio i HUB. Lalovac kaže da se na sastanku čulo pet-šest raznih mišljenja i rješenja. Jedno od njih je da se ponudi konverzija kredita u eure ili kune po tečaju od četvrtka 15. siječnja (6,39 kuna) ili da se tečaj franka zamrzne na toj vrijednosti, ali da se razlika do tržišnog tečaja i dalje knjiži i otplaćuje naknadno.
Sličan dogovor svojevremeno je uglavila i Jadranka Kosor, ali tada je tečaj bio fiksiran na 5,80, a razlika do tržišnog tečaja vodila bi se kao balon kredit i taj bi se dio vraćao zadnji. Model nije zaživio jer su ga pretekli Švicarci koji su zamrznuli tečaj svoje valute na 1,20 franaka za euro i držali ga takvoga sve do četvrtka. Na sastanku se spominjala čak i mogućnost oživljavanja tog dogovora i vraćanja na tečaj 5,80 kuna, ali bankari su se obvezali da će za sedam dana izaći pred javnost i ministra sa svojim usuglašenim prijedlogom. Ne ponude li banke prihvatljiv model, Vlada može smanjiti kamatne stope na kredite u CHF, a jučer se spominjalo spuštanje kamate na dva posto, odnosno za trećinu sadašnje vrijednosti. No, i to je od male koristi starim dužnicima koji su otplatili glavninu kamate, ali im je glavnica znatno povećana zbog tečajnih razlika. Izračunali smo da je glavnica dužnika koji uredno otplaćuje svoj kredit deset godina 67 tisuća kuna veća nego što je bila u ožujku 2005., kada je uzeo taj kredit. Tada je 94.800 franaka vrijedilo 455.014 kuna, a jučer 522.509 kuna!
Zanemariv je broj građana koji su prethodnih godina pretvorili kredite iz CHF u eurske ili kunske jer su uvjereni da im se ta transakcija nije isplatila. Moguće je da će banke sad ponuditi povoljniju konverziju jer se i o tome razgovaralo. Ne čudi spremnost banaka da se nađe kompromisno rješenje jer u središnjoj banci uvjeravaju da promjene tečaja pogađaju poslovne banke na isti način kao i dužnike jer su i njihove obveze iskazane u istoj valuti. Svaki deseti kredit u zemlji vezan je uz franak, a kod stambenih je kredita taj udio još i veći – 36 posto. Jedno vrijeme kredita u francima bilo je koliko i eurskih, no do početka 2013. godine 18 tisuća građana riješilo se stambenog kredita u francima tako što su ga otplatili.
Traži se odricanje banaka
– Ovo je trenutak u kojemu i banke moraju pokazati socijalnu osjetljivost i odreći se dijela profita, pokazujući da su i one spremne na društvenu solidarnost – istaknula je nova predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta slaže se s njom jer se građani više ne mogu nositi s otplatom, a država nije u poziciji da im pomogne.
– Preuzme li država dugove, postavit će se pitanje ravnopravnosti ostalih dužnika. Skok tečaja franka samo je pokazna vježba za ono što će biti s Hrvatskom kad dođe do poremećaja na financijskim tržištima. Ulazimo u razdoblje u kojemu ćemo se kao društvo svim sredstvima boriti za redistribuciju dugova – uvjeren je Lovrinčević.
IZVOR: vecernji.hr
