U razdoblju do 2027. godine za Hrvatsku je predviđeno više od 5 milijardi eura europskih sredstava: 2,6 milijardi eura za izravna plaćanja, 72,9 milijuna eura za vinski program, 13,4 milijuna eura za pčelarski program, 2,15 milijardi eura za ruralni razvoj te 201,7 milijuna eura dodatnih sredstava u okviru Next Generation EU instrumenata, navodi se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede RH.
O tome je bilo riječi na 12. sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, na kojoj su raspravljena aktualna pitanja o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike EU, Višegodišnjeg financijskog okvira i Europskog plana oporavka, a na kojoj su sudjelovali ministrica poljoprivrede Marija Vučković i predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta Norbert Lins.
Pritom su naglašeni prioriteti Hrvatske u pregovorima o budućem zakonodavnom okviru za Zajedničku poljoprivrednu politiku, pojednostavljenje provedbi za korisnike i administraciju i veća sloboda država članica u nacionalnoj prilagodbi mjera poljoprivredne politike.
Ministrica Vučković naglasila je kako se Ministarstvo poljoprivrede ‘zalagalo za zadržavanje poljoprivrednog proračuna EU minimalno na trenutačnoj razini, kao i razine sufinanciranja u ruralnom razvoju te da pozdravlja dodatna osigurana sredstva za oporavak ruralnog razvoja te mogućnost njihovog korištenja već od 2021. godine, kako je propisano u Prijelaznoj uredbi’.
Ona je pozdravila dodatna sredstva za oporavak ruralnog razvoja te pozvala na konstruktivan pristup i u pregovorima za razdoblje od 2023. do 2027. istaknuvši da je važno uzeti u obzir realne mogućnosti sektora poljoprivrede za ostvarenje dodatnih okolišnih i klimatskih ambicija te ograničene mogućnosti brojnih, pa tako i hrvatskih, poljoprivrednika za preuzimanje dodatnih obveza koje znače dodatna ulaganja i nižu konkurentnost na otvorenom tržištu. Naime, Hrvatska je po nizu pokazatelja zaštite okoliša iznad prosjeka Europske unije, dok je u Hrvatskoj potrošnja pesticida u biljnoj proizvodnji te antibiotika u stočarstvu ispod prosjeka Europske unije.
Osim financiranja kroz poljoprivredne fondove EU, Ministarstvo poljoprivrede uključeno je u programiranje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za razdoblje do 2023. godine.
