Alarm u 27 hrvatskih bolnica: Nove leće za sivu mrenu pucaju pri ugradnji!

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Nove intraokularne očne leće koje se odnedavno ugrađuju pacijentima umjesto njihove vlastite, zamućene sivom mrenom – pucaju!

Riječ je o novoj vrsti leća Bausch & Lomb koje su odabrane na zadnjoj objedinjenoj javnoj nabavi i trebale bi se ugrađivati pacijentima u 27 bolnica, odnosno očnim centrima, u kojim se u Hrvatskoj operira siva mrena.

Naime, kod odluke o javnoj nabavi potrošnog materijala povjerenstvo koje o tome odlučuje mora odabrati najjeftiniju ponudu, a to je u ovom slučaju bila tvrtka Optinova, distributer spomenutih leća za Hrvatsku.

Njihova je ponuda za 54 tisuće leća za iduće dvije godine bila 9,6 milijuna kuna, odnosno oko 240 tisuća kuna jeftinija u odnosu na konkurenciju. No, prva iskustva govore da odabir nije najsretniji i da bi nižu cijenu vrlo brzo mogao “pojesti škart”. Leće naprosto imaju drukčiji način “motanja” i stavljanja u uređaj kojim se implantiraju u oko, a pritom se događa da puknu ili tijekom motanja ili kad izlaze iz uređaja, što s onima koje su ranije korištene nije bio slučaj.

Iskustva s operacija

-Tijekom operacije nisam bio u punoj nego u lokalnoj anesteziji i u jednom trenutku sam čuo kako netko kaže ‘opet je pukla’. Shvatio sam da nešto nije u redu s lećom pa je krenulo novo ‘namatanje’. Sada sam dobro i nadam se da neće biti nuspojava, opisuje nam Branko svoje iskustvo s ugradnjom novokupljenih leća.

Nove su leće ponovo otvorile problem objedinjene javne nabave u hrvatskom zdravstvu koja nedvojbeno štedi novac, ali očito treba ‘doradu’ kako se ne bi događalo da jedini kriterij za kupnju bude cijena pa da na kraju jeftinije ispadne skuplje.

Objedinjenu javnu nabavu za potrošni materijala za okulistiku vodio je KBC Zagreb, a u stručnom povjerenstvu bili su predstavnici i drugih najvećih hrvatskih očnih klinika, odnosno oni iz KBC-a Sestara milosrdnica, KBC-a Rijeka, KBC-a Split, KBC-a Osijek i KB-a Dubrava.

No, njihovu primjedbu da ta vrsta leća nije isprobana u hrvatskim bolnicama, a to već na prvu govori da bi manje iskusni liječnici mogli imati velikih problema, oni koji su tehnički vodili nabavu nisu uvažili.

Ipak, kaže nam predstojnik očne klinike u KBC-u Sestara milosrdnica, prof. dr. Zoran Vatavuk, vidjet će se koliko je to čest problem kad s ugradnjom krenu sve bolnice, a to bi se trebalo ostvariti do kraja studenoga. Utvrdi li se da ima problema, povjerenstvo će se očitovati, a pokaže li se da su oni veliki, odnosno česti, moguće su i promjene vrste ugradbenih leća. Iz KBC-a Zagreb za to smo dobili i potvrdu.  Kažu da po zaključenom ugovoru “naručitelj ima pravo na trenutni jednostrani raskid ugovora i prije isteka roka važenja, među ostalim i ako isporučena roba nije tražene kvalitete”.

Da samo cijena nije dobar način odabira ugradbenih medicinskih materijala, suglasan je i doc. dr. Tomislav Jukić, predstojnik Očne klinike KBC-a Zagreb i jedan od članova povjerenstva. No, dodaje da kupljene leće nisu nekvalitetne, ali problem bi mogli imati manje iskusni kolege jer dosad nisu radili s tom vrstom leća, odnosno nemaju iskustva.

Probna serija

-Organizirali smo edukaciju ugradnje tih leća pa ćemo vidjeti kako se snalaze i ima li nekih dodatnih pritužbi s obzirom na to da se radi o drukčijem materijalu koji se zato i drukčije ponaša, objašnjava doc. dr. Jukić. Dodaje da će svi pacijenti kojima se bude ugrađivala ta nova vrsta leća, kao što se to i dosad radilo, dobiti na svom otpusnom pismu “markicu” na kojoj su osnovni podaci o ugrađenoj leći, ujedno kao i jamstvo kvalitete.

-Riječ je o Bausch & Lomb intraokularnim lećama proizvedenima u Poljskoj. Dobili smo natječaj i u tijeku je potpisivanje ugovora s odjelima za okulistiku. Zasad u bolnicama dobivaju probne uzorke leća, ali mi od povjerenstva koje je odlučivao o izboru nemamo nikakvih podataka o problemu. Čekat ćemo i sukladno njihovu očitovanju i postupiti, kaže Goran Lončar iz Optinove, koja distribuira spomenute leće u Hrvatskoj.

Iz KBC-a Zagreb koji je provodio javnu nabavu kažu da je ‘paket’ bio težak 48 milijuna kuna, no za 7 grupa natječaj je poništen. Najviše je leća kupljeno od Optinove, odnosno 54 tisuće, i samo one su se zasad pokazale spornima. Naime, povjerenstvo koje je odlučivalo o nabavi leća nije moglo utjecati na činjenicu da je riječ o hrvatskim liječnicima potpuno novom proizvodu koji se prvi put pojavljuje na tržištu, što može biti problem čak i ako kvaliteta nije upitna. Pokazalo se da taj dio škripi barem kod probne upotrebe. Naprosto, cijena je u prvom planu pa i kad bi se odabrala neka druga ponuda, sve bi palo na žalbi onoga tko nudi najjeftiniji proizvod. Obveza kupovanja najjeftinijeg proizvoda pokazala se lošom. Primjerice, na taj su način nabavljane endoproteze kuka i koljena, a rezultat je bio povećani broj reoperacija, odnosno u konačnici veći troškovi za HZZO ne samo zbog troška nove endoproteze nego i rehabilitacije i bolovanja.

Sve se više uviđa da izbor najjeftinijeg proizvoda ne mora u pravilu značiti uštedu pa se krenulo u izmjenu Zakona o javnoj nabavi kojom bi se uvela tzv. ekonomski najisplativija ponuda. No, promjene su ostale u ladici Ministarstva gospodarstva i čekaju novi saziv Sabora.

I EU mijenja pravila o nabavi materijala

U tijeku je izmjena europske regulative za nabavu medicinskih proizvoda kojima bi se osigurala transparentnost i maksimalna kvaliteta, posebice ugradbenih materijala. Očekuju se uskoro dvije nove uredbe koje će morati primijeniti sve zemlje EU, a to znači stroži nadzor nad onima koji odlučuju, o postupcima ocjenjivanja sukladnosti s propisima, kliničkim ispitivanjima i kliničkim procjenama te nadzorom nad tržištem. Pritom se mora osigurati maksimalna transparentnost i dostupnost informacija korisnicima medicinskih proizvoda o onome što im se ugrađuje, kao i upozorenja o mogućim zdravstvenim rizicima. Svemu tome trebala bi pridonijeti baza podatka koja se zasad naziva EUDAMED 3, a koja će služiti za provjeru medicinskih proizvoda koji postoje na tržištu EU. Cijeli je postupak dodatno ubrzala afera s francuskim PIP implantatima za dojke prije pet godina koji su, pokazalo se, bili izrađeni od industrijskih silikona.

Izvor: Jutarnji list


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.