" "
Više

    " "

    Županijske vjetroelektrane samo u 2015. proizvele oko 7,6 milijuna kuna struje

     

    Nakon stoljeća korištenja energije fosilnih goriva, globalna slika danas se mijenja pa se obnovljiva energija sve više smatra jednim od ključnih čimbenika budućeg razvoja Zemlje. Obnovljiva energija stvorena je iz prirodnih izvora: sunčeve svjetlosti, vjetra, valova, kiše ili geotermalne topline koji su obnovljivi, odnosno radi se o energiji dobivenoj iz prirodnih procesa koji se konstantno obnavljaju.
    Što se tiče tehnologije za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, najučinkovitija rješenja su hidroelektrane, u kojima se oko 80 posto energije vode pretvara u električnu energiju. Drugi su obnovljivi izvori znatno manje učinkoviti pa tako vjetroelektrane imaju učinkovitost od oko 25 posto, fotonaponske ploče oko deset posto, geotermalne elektrane osam posto, a elektrane na biomasu tek jedan posto.
    ŠIBENSKO PODRUČJE
    Strani i domaći ulagači na šibenskom području prepoznali su dobre uvjete za izgradnju vjetroelektrana. Danas HROTE, odnosno Hrvatski operator tržišta energije, otkupljuje električnu energiju od četiri vjetroelektrane koje se nalaze u sustavu poticanja s područja Šibensko-kninsko županije, a njihova je ukupna snaga 73,8 MW. Kako se doznaje, ukupno, u 2015. godini, četiri polja vjetroelektrana na šibensko—kninskom području proizvela su 107 gWh električne energije. Kad se ta količina pomnoži s cijenom kWh od 0,71 lipu, koja je istaknuta kao trenutna cijena, dobije se, doduše posve paušalna procjena vrijednosti električne energije koju su tijekom 2015. godine proizvele županijske vjetroelektrane u iznosu od oko 7,6 milijuna kuna.
    VE Trtar-Krtolin u pogonu je od lipnja 2006. godine, a vlasnik je tvrtka WPD EnerSys d.o.o., koja je dio njemačke multinacionalne kompanije WPD. Trtar-Krtolin sastoji se od 14 vjetrenjača visine 50, a promjera rotora 48 metara.
    Ukupna snaga vjetroelektrane iznosi 11,2 MW.
    VE Orlice puštena je u pogon 2009. godine a sastoji se od 11 vjetroagregata, također visine 50, a promjera lopatica do 48 metara. Njihova ukupna instalirana snaga je 9,6 MW.
    VE Crno Brdo u pogonu je od ljeta 2011. godine, i sastoji se od sedam vjetroagregata visine 80 i promjera lopatica čak 77 metara. Investitor u vjetroelektranu je šibenska tvrtka Tudić Elektro Centar Obnovljivi Izvori d.o.o. u suradnji s indijskim partnerom Orient Green Power Europea, a investicija se procjenjuje na oko 16 milijuna kuna. Instalirana snaga vjetroelektrane Crno Brdo je 10 MW.
    VE Velika Glava, Bubrig, Crni Vrh puštena je u pogon 2014. godine. Najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, instalirane snage 43 MW, vrijedna je 70 milijuna kuna, u vlasništvu je austrijskog holdinga RP Global.
    TKO SU POVLAŠTENI PROIZVOĐAČI?
    Kako je objašnjeno na internetskoj stranici HROTE-a, Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. nadležan je za sklapanje Ugovora o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora električne energije, a djelovanje je uređeno podzakonskim aktima koji reguliraju poticanje proizvodnje električne energije.
    Obveza Hrvatskog operatora tržišta energije d.o.o. je otkup električne energije po poticajnoj cijeni u trajanju od 14 godina, a istekom tog roka prestaje HROTE-ova obveza otkupa električne energije proizvedene tehnologijom obnovljivih izvora energije.
    Za proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora koji su s HROTE-om sklopili ugovor o otkupu električne energije, stekavši tako status povlaštenog proizvođača, cijenu električne energije propisuje Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije.
    Prema podacima s internetske stranice HROTE-a, radi se o iznosu od 0,71 kunu za jedan kWh proizvedene električne energije.
    – Kvota prihvata proizvodnje vjetroelektrana u elektroenergetski sustav Republike Hrvatske od 400 MW definirana je, između ostalog, na temelju studije ‘Mogućnosti prihvata i tehnički zahtjevi za vjetroelektrane’ (2007) koju je izradio Energetski institut Hrvoje Požar – objasnili su u HOPSU – Hrvatskom operatoru prijenosa energije.

    Vjetroparkovi ili polja vjetrenjača su sastavni dio priče o Šibeniku kao centru zelenih industrija, a ujedno obaveza Republike Hrvatske prema Europskoj uniji što se tiče postotka obnovljivih izvora energije do 2020. godine, podsjeća zamjenik gradonačelnika Šibenika Danijel Mileta. To su, kaže, čisti, obnovljivi izvori energije koji će neminovnom nestašicom nafte, ruda i zemnog plina, uz solarne i hidro-elektrane (p)ostati naš najčešći izvor energije.

    – Pretpostavljam, naravno, kako nuklearna energija u Lijepoj našoj neće naići na odobravanje većine. Vjetar je, zapravo, indirektni oblik solarne energije jer vjetrovi nastaju zbog razlike u zagrijanosti djelova Zemlje, zbog čega nastane razlika u tlakovima pa dolazi do pomicanja zračnih masa.

    Argumenti protivnika vjetroparkova su, prije svega, vizualno nagrđivanje krajobraza i utjecaj na životinjski svijet. Ako se isti nalaze u blizini kuća, mogu se čuti zvukovi koje vjetrenjače proizvode pri svom radu. U svakom slučaju, prije izgradnje jednog ovakvog energetskog polja potrebno je napraviti niz studija utjecaja, odnosno poštivati hrvatske zakone i propise – kaže Mileta, te podsjeća kako će se novi sveučilišni studij Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, koji u listopadu starta u Šibeniku, jednim praktičnim dijelom zasigurno nasloniti na iskustva sa šibenskim vjetroparkovima, a u budućnosti ih i unaprijediti.
    Nedostaci obnovljivih izvora
    Stručnjaci izdvajaju problem gustoće snage kao jedan od glavnih nedostataka tehnologije obnovljivih izvora, a radi se o odnosu instalirane snage (MW), odnosno proizvodnje energije s površinom koju elektrana zauzima. Gustoća snage bit će veća što je veća instalirana snaga, a površina (m2) koju elektrana zauzima manja.
    Nadalje, kao drugi veliki nedostatak struka navodi i prirodnu promjenjivost intenziteta obnovljivih izvora zbog čega tehnologije obnovljivih izvora energije rade manji broj sati. Termelektrane tako godišnje na instaliranoj snazi mogu raditi do 7.500 sati, a vjetroelektrane u prosjeku dvije do tri tisuće sati. Ipak, to ne znači da radi samo dvije tisuće sati, nego da toliki broj sati može raditi na punoj snazi.

    Županija je pogodna i za solarne elektrane
    Osim za dobivanje električne energije iz vjetroelektrana, šibensko je područje zanimljivo i investitorima u solarne elektrane. Tako je u kolovozu ove godine u poslovnoj zoni u Stankovcima u pogon puštena prva i najveća solarna elektrana u Dalmaciji, a druga najveća u cijeloj Hrvatskoj. Solarna elektrana u Stankovcima snage je 1 MW, a izgradila ju je tvrtka ‘Soltech’ Zlatka Bukovca u suradnji s investitorom Krunoslavom Petrokovom.
    Na površini od 40 tisuća četvornih metara 8.500 solarnih panela omogućit će opskrbu električnom energijom za 400 kućanstava zadarskog i šibenskog područja.
    Isti dvojac i kod Drniša trenutno gradi 50-megavatnu solarnu elektranu, 50 puta veća od stankovačke.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    U Rogoznici će 40 posada jedriti protiv droge

    Lions Club International District- 126 Hrvatska u suradnji s marinom 'Frapa' u Rogoznici, koja je jedna od najljepših marina na Jadranu, organizira  25. međunarodnu...

    Tradicionalni uskrsni Emaus na Skradinskom buku

    Na Uskrsni ponedjeljak, 1. travnja, na Skradinskom buku i ove će godine biti proslavljen uskrsni Emaus, a do 13 sati ulaz u Nacionalni park...

    Noćnu vožnju pijanog 31-godišnjaka kroz Brodaricu prekinula patrola

    Noćas, 29.ožujka u jedan sat iza ponoći u Brodarici, prilikom kontrole prometa od strane policijskih službenika Prometne policije Šibenik, zaustavljen je osobni automobil šibenskih...

    Deratizacija na području Općine Rogoznica počinje 3. travnja

    Iz tvrtke AS-EKO najavili su da će provesti preventivnu sistematsku deratizaciju javnih površina na području Općine Rogoznica u razdoblju od 3. do 5 travnja....

    NAJNOVIJE

    U Rogoznici će 40 posada jedriti protiv droge

    Lions Club International District- 126 Hrvatska u suradnji s marinom 'Frapa' u Rogoznici, koja je jedna od najljepših marina na Jadranu, organizira  25. međunarodnu...

    Tradicionalni uskrsni Emaus na Skradinskom buku

    Na Uskrsni ponedjeljak, 1. travnja, na Skradinskom buku i ove će godine biti proslavljen uskrsni Emaus, a do 13 sati ulaz u Nacionalni park...

    Noćnu vožnju pijanog 31-godišnjaka kroz Brodaricu prekinula patrola

    Noćas, 29.ožujka u jedan sat iza ponoći u Brodarici, prilikom kontrole prometa od strane policijskih službenika Prometne policije Šibenik, zaustavljen je osobni automobil šibenskih...

    Deratizacija na području Općine Rogoznica počinje 3. travnja

    Iz tvrtke AS-EKO najavili su da će provesti preventivnu sistematsku deratizaciju javnih površina na području Općine Rogoznica u razdoblju od 3. do 5 travnja....