Početkom prošlog tjedna Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje objavio je rang listu hrvatskih bolnica, nakon tri kvartala praćenja rada bolnica. Prema toj će se ljestvici, navodno, bolnicama raspoređivati novac u idućoj godini. OB Požega zauzela je prvo, kninska OB Hrvatski ponos posljednje, a šibenska bolnica dijeli 6. mjesto s OB Tomislav Bardek iz Koprivnice. Time je iza sebe ostavila zadarsku opću bolnicu, ali i neke kliničke centre, za koje se očekivalo da će biti na vrhu ljestvice, s obzirom da slove kao krovne zdravstvene organizacije.
Ocjenjivalo se prema pet kriterija: ‘obrtaj’ pacijenata po postelji, ukupan broj specijalističko-konzilijarnih slučajeva na jednog zdravstvenog radnika, opća stopa smrtnosti, postotak liječenja u dnevnoj bolnici, te postotak slučajeva jednodnevne kirurgije zbog operacije katarakte (sive mrene).
NEGATIVNE REAKCIJE ‘PLJUŠTE’ SA SVIH STRANA
Prve negativne reakcije na objavljenu listu nije trebalo dugo čekati, a dolaze i iz bolnica i od pacijenata. Žale se na nepravednost kriterija zbog kojih su bolnice plasirane lošije negoli su očekivali. HZZO, međutim, upozorava kako se usporedbe mogu vršiti samo među bolnicama unutar iste kategorije, kojih je bilo ukupno četiri.
– Ne možemo jednostavno uspoređivati sve bolnice jer klinički bolnički centri i opće bolnice ne rade na identičan način niti imaju isti obim zdravstvenih usluga. U tom smislu objektivnije je uspoređivati bolnice s onima u istoj kategoriji – kažu iz HZZO i dodaju kako je cilj praćenja dobivanje realne slike zdravstvenog sustava te napredovanje u postizanju više kvalitete zdravstvenih usluga. Praćenje učinkovitosti i kvalitete u početku se provodi s manjim brojem pokazatelja koji se potom proširuju na nove pokazatelje i nove razine praćenja.
SPORNI KRITERIJ SMRTNOSTI
Veliku je polemiku izazvao kriterij smrtnosti, budući da slabije opremljene bolnice svoje pacijente šalju u kliničke bolničke centre ili susjedne bolnice koje barataju potrebnom opremom, a dio tih slučajeva, nažalost, završi smrću, što u konačnici ulazi u statistiku tih bolnica. Na to se u medijima žalio i dr. Robert Karlo, pomoćnik sanacijske upraviteljice za medicinska pitanja u zadarskoj bolnici, koja se našla dva mjesta ispod šibenske.
Dr. Ante Županović, sanacijski upravitelj šibenske Opće bolnice kaže kako kriteriji ocjenjivanja, ukupno gledajući, ne daju realnu sliku, i da se u budućnosti trebaju korigirati. Nerealnim smatra i usporedbu bolnica i kliničkih centara s obzirom na neupitne razlike u funkcioniranju te naglašava, kao i HZZO, kako bi jedino realno bilo uspoređivati bolnice istog ranga. Međutim, pojašnjava kako pacijenti koji su iz Šibenika preusmjereni u druge bolnice, pa tako i zadarsku, nisu mogli biti uzrokom lošije pozicije na rang-listi.
– Mi surađujemo s drugim bolnicama i u prosjeku im pošaljemo petstotinjak pacijenata godišnje, onih kojima mi ne možemo pomoći. Konkretno, u ovoj godini iz šibenske je u zadarsku bolnicu poslano 38 pacijenata, od kojih je većina bubrežnih bolesnika jer Zadar ima suvremenu tehnologiju za razbijanje bubrežnih kamenaca. Mislim da taj broj nije mogao utjecati na konačnu ocjenu – objašnjava Županović.
PRIZNANJE MEDICINSKOM OSOBLJU ŠIBENSKE BOLNICE
Dodaje kako su ono što je dobro i što ih raduje dobri rezultati prema realnim kriterijima važnima za ocjenu kvalitete, a to su broj pacijenata po liječniku, popunjenost kapaciteta i duljina trajanja liječenja. Šesto mjesto na rang listi je, kaže, prije svega pohvala medicinskom osoblju šibenske bolnice, liječnicima i sestrama, i pokazatelj da su na dobrom putu. To, naglašava, nikako ne znači da rezultati u budućnosti ne mogu biti još i bolji.
– Liste čekanja kod nas inače nisu duge. Imamo izvanredne rezultate što se tiče operacije katarakte, tu je duljina čekanja operacije 120 dana, što nije puno, a dobre rezultate ostvarujemo i kod endoskopskih operacija. Za neke nam nedostaje tehnike i metodologije i takvi se pacijenti upućuju u druge bolnice. Radimo na funkcionalnom povezivanu bolnica kako bi se liste čekanja skratile i kako bi, u konačnici, bili dostupniji pacijentima – kaže Županović.
KNINSKA BOLNICA NA DNU LJESTVICE
Zanimalo nas je i jesu li postojeći kriteriji, točnije onaj o stopi smrtnosti, nepravedni prema bolnicama s odjelom palijativne skrbi, budući da je za očekivati da će smrtnost u tim bolnicama biti veća. Primjerice, posljednje rangirana bolnica, OB Hrvatski ponos iz Knina, nedavno je otvorila odjel palijativne skrbi. Iz HZZO-a objašnjavaju kako to nije razlog eventualne povećane smrtnosti u toj bolnici te kako nije moglo utjecati na rezultat.
– Opća stopa smrtnosti iznimno je važan kvantitativni pokazatelj sigurnosti pacijenta i njeno se kretanje treba pratiti u svim ustanovama, pa čak i odjelima. Taj pokazatelj, kao i drugi pokazatelji, prati se samo za akutne krevete, a ne i za palijativu. Stoga je jasno da pokazatelj opće stope smrtnosti nije nepravedan prema Općoj bolnici Hrvatski ponos u Kninu jer je palijativa bila izuzeta, s čime je rukovodstvo bolnice bilo upoznato – kažu iz HZZO-a.
Uistinu, prema tom pokazatelju, iza kninske bolnice našlo se čak 11 bolnica, što znači da su u konačnici za loš plasman krivi drugi kriteriji. Uprava bolnice ih, očekivano, smatra nerelevantnima.
– Smatramo da su ovakvi kriteriji nepravedni prema nekim bolnicama, te kako su upravo nerelevantni kriteriji utjecali na loš plasman OB Hrvatski ponos. Kriterije ocjenjivanja trebalo bi primijeniti ovisno o kategoriji bolnica, gdje će razvidno biti što točno koja bolnica treba raditi prema standardima kvalitete – komentirala je Antonela Karačić, sanacijska upraviteljica kninske bolnice.
