Šibensko-kninska županija petinu slabija od ostatka zemlje po gospodarskoj snazi

Dubrovačko-neretvanska županija najjača je dalmatinska županija. Po gospodarskoj snazi najbolja je u Dalmaciji i peta u Hrvatskoj. Grad Zagreb vodeći je po indeksu gospodarske snage Hrvatske gospodarske komore (HGK) i za njega je taj indeks 149 posto, što znači da je njegova gospodarska snaga veća od državnog prosjeka za 49 posto, a slijede ga Istarska i Primorsko-goranska županija, koje su bolje od prosjeka zemlje za 27, odnosno pet posto, javlja Slobodna Dalmacija

Četvrta je po snazi Varaždinska županija, čiji je indeks 96,2 posto, što znači da je ispod prosjeka zemlje 3,8 posto, a peta je najjužnija županija s indeksom 93,1 posto, prema kojem je 6,9 posto slabija od prosjeka zemlje.

Hrvatska gospodarska komora ocijenila je i razvrstala županije prema indeksu gospodarske snage, koji je računala kao zbroj ponderiranih pokazatelja u trogodišnjim prosjecima. U izračun je uvrstila: BDP po stanovniku, prosječne neto plaće, ukupni prihod poduzetnika po zaposlenom, prihod na inozemnom tržištu i neto dobit po zaposlenom, stopu nezaposlenosti, te projekciju rasta stanovništva radi mjerenja stupnja gospodarske snage i potencijala županija.

Nedostižni prosjek

Po tom HGK-ovu indeksu, samo su tri županije iznad prosjeka, a ostalih 18 je ispod prosjeka zemlje, što u Komori objašnjavaju utjecajem Zagreba na visinu prosjeka. Ili, jednostavnije rečeno, Zagreb toliko odstupa od ostalih da je napumpao državni prosjek koji je drugima teško dosegnuti.

Tako su na sedmom i 12. mjestu rangirane Zadarska županija, koja je ispod gospodarskog prosjeka 9,9 posto, i Splitsko-dalmatinska, koja je u zaostatku 18 posto, a odmah iza nje je Šibensko-kninska županija s indeksom gospodarske snage od 80 posto, što znači da je petinu slabija od prosjeka zemlje.

– Najniže su pozicionirane Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija, čiji se indeks nalazi na razini oko dvije trećine prosjeka Hrvatske. Upravo u županijama s nižim indeksom gospodarske snage treba tražiti potencijal za gospodarski razvoj, odnosno uočava se potreba ulaganja u njihov razvoj, s ciljem smanjivanja razvojnih razlika između županijama, ali i poticanja ukupnoga gospodarskog rasta RH – ističu analitičari HGK.

Izlaz su fondovi

Slično je i s BDP-om po stanovniku za 2013. godinu, koji je nedavno objavio Državni zavod za statistiku. Hrvatska je imala BDP po stanovniku od 10.228 eura, Zagreb ima BDP od 18.132 eura po stanovniku, Dubrovačko-neretvanska županija 9969 eura, Zadarska 8173 eura, Šibensko-kninska 8051 euro, a Splitsko-dalmatinska 7849 eura.

Tako stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije imaju gotovo upola manji BDP od onoga glavnog grada. Iz HGK navode da na Grad Zagreb otpada trećina hrvatskog BDP-a, dok ga slijede s najvećim udjelima u BDP-u zemlje Primorsko-goranska županija s 8,8 posto i Splitsko-dalmatinska s 8,2 posto udjela. Zagreb i te dvije županije zajedno stvaraju polovinu hrvatskog BDP-a.

Povećanjem regionalne konkurentnosti moguće je smanjiti emigraciju stanovništva, koja će uz starenje stanovništva predstavljati problem u budućnosti, kažu u HGK-u i dodaju da se konkurentnost može postići iskorištavanjem sredstava koja su Hrvatskoj na raspolaganju u EU fondovima. Tako bismo mogli povećati rast BDP-a za dva do tri postotna boda godišnje.

U demografskoj projekciji broj stanovnika Hrvatske će se nastaviti smanjivati, odnosno do 2030. godine samo će Grad Zagreb i Zadarska županija imati više stanovnika nego što ih imaju danas. Hrvatska će imati 344.000 stanovnika manje i past će na 3,9 milijuna stanovnika. Dalmacija će izgubiti 29.600 stanovnika te će ih imati 825.983. Najviše će u Dalmaciji, gotovo za 20.000, pasti broj stanovnika Šibensko-kninske županije, dok će samo u Zadarskoj porasti broj stanovnika za 750.