Jeste li ikad imali ideju za proizvod koji bi se koristio na svjetskoj razini, ali niste znali kako prikupiti financije potrebne za pokrenuti posao? Mladena Šimića i proizvod njegovog tima, ‘Why Knot?’ ili ‘Zašto čvor?’, spužvicu koja sprječava petljanje slušalica, financirali su ljudi širom svijeta, pa se šarene spužvice koje čuvaju slušalice od petljanja sada mogu kupiti u svim prodavaonicama mobitela.
Želite li snimiti film ili prikupiti sredstva za tiskanje knjige? Znate li da vam i u tome mogu pomoći zainteresirani iz cijelog svijeta, kao što su pomogli Tomislavu Perku, putniku i piscu, koji je izdao knjigu ‘1.000 dana proljeća’, skupivši na internetu 13 tisuća dolara? Znate li da se humanitarna akcija prikupljanja novca može pokrenuti i bez plaćanja poreza, kao što je to učinio jedan Britanac za pomoć Grčkoj? U njegovoj kampanji donatori iz cijelog svijeta u osam dana uplatili su skoro dva milijuna eura. Znate li da se i glazbeni festivali mogu financirati na ovaj način, na što se odlučio Belgijanac Yvesa Taqueta? Rezultat je Goulash disco festival održan u Komiži 2013. godine, nakon što se prikupilo i više od ciljanog iznosa, preko sedam tisuća dolara.
CROWDFUNDING ILI GRUPNO FINANCIRANJE
Za engleski termin crowdfunding ne postoji točan hrvatski prijevod. Radi se o tome da vašu ideju ili proizvod financira (funding) gomila (crowd), odnosno zainteresirani pojedinci iz čitavog svijeta. Ovaj trend u poslovnom je svijetu relativno nov, koristi se manje od deset godina, ali se vrlo brzo širi.
Na platformama poput Kickstartera, Indiegogo, Rockethub, GoFundMe i brojnim drugima, umjetnici, redatelji, snimatelji, web developeri, izrađivači video igrica, glazbenici, skladatelji, pisci, inženjeri, kreatori modnih linija i općenito, svi koji se na ovakav način odluče financirati, prikupljaju sredstva potrebna za pokretanje ili završetak proizvodnje, plasmana proizvoda na tržište, novu liniju proizvoda. Osim samog financiranja, na ovaj način stvara se i široka mreža budućih kupaca, budući da se na financiranje odlučuju uglavnom donatori kojima je stalo da se ciljani proizvod nađe u prodaji, bilo iz osobnih, bilo iz profesionalnih razloga.
Na kojem principu sve funkcionira? Hrvoje Hafner uređuje blog Crowdfunding.hr i objasnio nam je o čemu se točno radi.
– Iako u svijetu postoji preko tisuću različitih crowdfunding platformi, dvije su se globalno isprofilirale, a radi se o Kickstarteru i Indiegogo. Kickstarter funkcionira na principu ‘sve ili ništa’. To znači da pokretač projekta mora prikupiti zacrtani ili veći iznos od onoga koji traži. U protivnom se novac vraća uplatiteljima. Također, Kickstarter se više koristi za tehnološki napredne projekte. Međutim, zatvoren je za korisnike iz Hrvatske bez posrednika. Kod nas se najviše koristi platforma Indiegogo koja je otvorena za cijeli svijet, i kod koje se zadržavaju prikupljena sredstva, bez obzira o kojem se iznosu radi. Dovoljno je imati PayPal ili samo račun u banci, a korištenje je krajnje jednostavno. Kod proizvoda je bitno da postoji funkcionalni prototip, a ne samo načelna ideja. Prototip treba biti i dizajnerski dovršen kako bi potencijalni podržavatelj točno znao o kakvom proizvodu se radi. Pokazalo se kako upravo vizualna estetika igra veliku ulogu u uspjehu svake kampanje. Da bi kampanja bila uspješna nužno je poznavati publiku kojoj je proizvod namijenjen i, sukladno tome, odrediti komunikacijsku strategiju. Prisutnost na društvenim mrežama je također jedan od uvjeta da kampanja bude uspješna. Načelno mogu reći da je vrijeme uloženo pripremajući kampanju proporcionalno novcu koji se može prikupiti – objašnjava Hrvoje.
Crowdfunding treba razlikovati od ‘milostinje’ jer on to nije. Postoje četiri kategorije web platformi crowdfundinga, a temelje se na načinu poticanja ulagača u proizvod. Ulagači se tako mogu zainteresirati na pomaganje proizvodnje doniranjem, (GoFundMe, GivenGain, Crowdrise) i u tom slučaju očekuju da ih se spomene u promociji proizvoda, da dobiju personalizirano pismo zahvale ili neku sličnu sitnicu. Kickstarter, Indiegogo, Rockethub i brojne druge platforme funkcioniraju na principu nagrađivanja, a nagrade se uglavnom odnose na povlašteno uživanje u finaliziranom proizvodu, u vidu popusta pri kupnji, ili otiskivanja imena donatora na proizvod. Na platformama poput Kive ili Zope ulagači beskamatno posuđuju sredstva koja im se po realizaciji proizvoda vraćaju. U konačnici, platforme kao Crowdcube, Crowdfunder ili Sellaband rade na principu vlasničkih udjela: podržavatelji koji odluče financirati proizvod polažu pravo na vlasnički udio, poput dioničara, ili na postotak od prodaje proizvoda.
– Budući da već nekoliko godina sustavno pratim crowdfunding scenu u Hrvatskoj, mogu utvrditi da se kod nas ovaj alternativni način financiranja vrlo malo koristi, a često i kada se koristi, koristi se na krivi način. Temeljem istraživanja koje sam radio prošle godine, u Hrvatskoj je za 45 projekata prikupljeno skoro tri milijuna kuna, a u kampanjama je svojim uplatama sudjelovalo više od šest tisuća ljudi – priča Hrvoje.
Iz Šibensko-kninske županije na nijednu Crowdfunding platformu nikada nije prijavljen nijedan projekt.
– S vašeg područja dosad nisam naišao na neku ozbiljnu kampanju, iako mi je vrlo zanimljiv projekt tvrtke ‘Darko strojevi’, a radi se o izradi 3D printera na otoku Zlarinu. Imao sam prilike vidjeti ga prošle godine na Sajmu kreativnih inovacija u Šibeniku. 3D printeri su vrlo popularni na Kickstarteru, pa mislim da bi i ovaj zlarinski imao šanse – smatra Hrvoje.
ZA PROJEKTE U POVOJIMA
Mate Škugor, glazbeni promotor i organizator koncerata, osvrnuo se na ovakav način prikupljanja sredstava s ciljem organizacije glazbenih manifestacija.
– Što se glazbe tiče, oni koji na taj način prikupljaju sredstva uglavnom su festivali u povojima, oni koji se tek probijaju. Ako se odlučite na takav vid financiranja, javnost će vas odmah percipirati kao neozbiljnog organizatora ili manifestaciju. Goulash disco festival je krenuo na taj način i to je ok, ali mi radimo drukčije koncertne projekte, gdje prvo trebamo potvrditi izvođače ili dio njih, pa tek onda krenuti s realizacijom. Nije dobro najaviti koncert koji će se održati ako bude dovoljan interes donatora, a ako interes izostane, ništa od koncerta, to je neozbiljno. Crowdfunding je odličan za snimanje filmova, izdavanje albuma ili tiskanje knjiga jer ljudima možete ponuditi konkretan proizvod i na taj način ih je lakše involvirati u proces. Ljudi su dosta upoznati s ovim načinom financiranja. Zanimljiva je priča o koncertu benda Acid Mothers Temple koji sam organizirao s Nikom Potočnjakom u Zagrebu. Bilo je prevruće za organizirati koncert u zatvorenom klubu pa smo se odlučili premjestiti ga na Savski nasip. Ulaz je bio slobodan, ali dali smo mogućnost posjetiteljima da izdvoje dio novca kao potporu organizaciji, nešto kao svojevrsna ulaznica. Na kraju je bilo preko deset ljudi koji su dali 200 kuna, što je ogroman iznos ako uzmete u obzir da ulaznica za taj bend košta oko 35 kuna. To je bio jedan oblik crowdfundinga, iako ne u formi u kojoj se izvodi na web platformama, ali pokazalo se da su ljudi spremni sudjelovati te da ima potencijala u ovom dijelu posla – pojašnjava Škugor.
OKVIR: Učinkovitost ‘grupnog financiranja’
Crowdfunding je ujedno i marketing proizvoda, budući da se kroz jednu kampanju nastoji pokrenuti proizvodnja kroz reklamu. Jedna od najboljih stvari ‘grupnog financiranja’ je minimalizacija marketinških napora. Izradom jednog jednostavnog, informativnog, vizualno privlačnog profila i videa u kojem se prezentira proizvod i njegova namjena, pristupa se širokom spektru potencijalnih investitora u projekt samo jednim korakom. Uvidom u pristupačan format profila na nekoj od platformi, zainteresirani donator s drugog kraja svijeta odlučuje se na uplatu od nekoliko dolara ili nekoliko tisuća dolara kako bi pomogao finaliziranju proizvoda.
Osim skupih, ozbiljnih i zahtjevnih projekata, na Crowdfunding platformama nađe se stvarno svega.
‘Jeffery Self treba novi zub’ zvala se Indiegogo kampanja koju je pokrenuo Jeffery Self nakon što je slomio prednji zub. Budući da nije imao zdravstveno osiguranje, zubarski troškovi popeli bi se preko tri tisuće dolara. Jeffery, inače popularna ličnost na YouTubeu, zamolio je sljedbenike koji ga prate na toj mreži da mu uplate jedan dolar na Indiegogo kampanji. Akcija je završena nakon što je prikupljeno čak 3.650 dolara.
Zack Danger Brown želio se okušati u pripremi krumpir salate, ali budući da nije imao nikakvog kulinarskog iskustva, nije želio bacati novac na sastojke. Na Kickstarteru je pokrenuo mini-kampanju s ciljem da skupi deset dolara. Međutim, njegov je video pronašao put do vrlo široke i brojne publike, tako da je od početnih deset, prikupio više od 55 tisuća dolara. Novac je iskoristio za izradu majica i kuharica koje je poslao svima koji su uplatili novac.
