U Šibensko-kninskoj županiji registrirano je ukupno 6.687 poljoprivrednih gospodarstava, od čega najveći broj, čak 6.556 otpada na obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG). Trenutno se kroz ta gospodarstva obrađuje ukupno 7.406,22 hektara, a najviše obrađene površine otpada na maslinike, krške pašnjake, vinograde i oranice.
Međutim, unatoč relativno velikom broju poljoprivrednih gospodarstava, na posljednjem IPARD natječaju samo ih je pet ostvarilo potpore i subvencije iz programa za unapređenje poljoprivrednog sektora uz pomoć konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda. Drago Matić iz Ruralne razvojne agencije razloge slabijih rezultata lokalnih poljoprivrednika ponajprije vidi u proceduralnim problemima i suviše opsežnoj dokumentaciji te pitanju ispunjavaju li uopće kriterije za prijavu.
SLABA GOSPODARSTVA RAZLOG SLABOG ODAZIVA
– Objektivno, poljoprivredna gospodarstva u našoj županiji su malena i slabo razvijena. Mali je broj poljoprivrednika koji se time bavi profesionalno i samo od toga živi. Većina ih je u mirovini ili im je poljoprivreda dodatni izvor prihoda uz redovan posao, a IPARD i SAPARD su ozbiljni programi koji se provode uz stroga administrativna pravila i opsežnu dokumentaciju. Tu ništa ne možete napraviti bez konzultanta – objašnjava Tomić.
I službene brojke potkrjepljuju argument da se većina vlasnika OPG-ova, kao najbrojnijih poljoprivrednih gospodarstava, poljoprivredom ne bavi profesionalno, odnosno da se u većini slučajeva radi o umirovljenicima. Na razini države, najviše OPG-ova u vlasništvu je osoba starijih od 65 godina, ali razlike postoje od županije do županije. Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, od 6.556 OPG-ova u županiji, tek je 566 njih u vlasništvu osoba mlađih od 45 godina, a čak 3.345 u vlasništvu osoba starijih od 65 godina. Za usporedbu, Istarska županija po broju OPG-ova vrlo je slična Šibensko-kninskoj, ali je broj onih koji su dobili potpore IPARD-a čak 136, 1.098 OPG-ova je u vlasništvu osoba mlađih od 45 godina, a onih starijih od 65 godina 2.266.
POJEDNOSTAVNITI KRITERIJE
– Osim toga, ne možete se aplicirati za pomoć od tek nekoliko tisuća eura, što bi većini bilo prihvatljivo, radi se o mnogo većim ulaganjima, a malo je onih koji na njih ciljaju. Prema mom mišljenju, a možda se netko neće složiti samnom, glavni razlog slabog odaziva na natječaje je slabost tih gospodarstava. Ljudi bi se i prijavljivali možda na takve natječaje, ali ne smijemo zaboraviti da živimo u teškim vremenima u kojima su ljudi neodlučni kada se radi o ulaganjima i kada prodaja svega slabije ide. Naravno da je u takvoj situaciji ljudima teško podignuti kredit od sto tisuća eura. Jest da kroz programe polovicu sredstava dobiju natrag, ali i tu polovicu treba isfinancirati, a i konzultanti koštaju. Dakle, na ovo pitanje nema jednoznačnog odgovora. Mi se nadamo da će se kriteriji za odobrenje sredstava smanjiti prema Programu ruralnog razvoja do 2020. godine koji je poslan na odobrenje Europskoj komisiji i da će se uskoro više ljudi aplicirati i dobivati potpore iz programa – zaključuje Tomić.
Kada Bruxelles prihvati Program ruralnog razvoja, što Matić očekuje da bi se moglo dogoditi u narednih mjesec dana, krenuti će novi krug natječaja za sufinanciranje u poljoprivredi, što znači i novu šansu za šibenske poljoprivrednike, barem one koji imaju volje i živaca uhvatiti se u koštac s neumoljivom europskom birokracijom.
Uspješna priča OPG-a Pulić Marko
Jedan od pet poljoprivrednika koji je dobio potporu iz IPARD programa je Marko Pulić iz Skradina, vlasnik OPG-a, jedini koji je ostvario potporu prema mjeri 101: Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednica. Kaže kako je aplikacija na natječaj bila prilično komplicirana i opsežna, te kako je prethodno morao ispuniti određene uvjete da bi se mogao aplicirati.
– Mještani Bićina su uz Prokljansko jezero su dobili ukupno 32 hekatra zemljišta, među kojima sam bio i ja. Za natječaj, trebalo je imati dva hektara zasađenih voćaka i prvo sam htio iznajmiti zemljište na kojem bi ih posadio, ali to nije uspjelo pa sam bio prisiljen iskrčiti dva od 13 hektara i tamo ih posaditi. Tako sam dobio osnovu za aplikaciju na natječaj za mjeru 101. Uz to, imao sam jako dobrog konzultanta koji je bio uvjeren da ću ja ta sredstva dobiti. Nakon toga, sve se svelo na raznošenje dokumentacije, putovanja, trčanje na sve strane i sve je uspješno predano, iako nije bilo lako. Natječaj je bio otvoren u ožujku, i nakon pet, šest mjeseci taj je natječaj završen. Dobio sam 50 posto sredstava za ulaganje i na ukupno osam hektara posadit ću smokve, bademe i šipak, a na dva su već zasađeni bademi. To je sada zatvorena stranica, ali putem je bilo mnogo problema – kaže Pulić.
Kako doznajemo od Marija Tomića, savjetnika iz Poljoprivredne savjetodavne službe, ni početni interes poljoprivrednika za IPARD program nije bio velik, pa ovako niske brojke ne bi trebale iznenađivati.
