Još je Hipokrat 700 godina prije Krista pisao da neke žene nakon poroda mijenjaju raspoloženje i ‘osjećaju patnju’, a oko 1850. godine postporođajna depresija prepoznata je od strane liječnika kao poseban psihički poremećaj. Danas se nalazi u svim priručnicima i međunarodnim klasifikacijama.
– Postporođajna depresija je psihičko stanje u kojem dominira promjena raspoloženja, a javlja se obično nekoliko dana nakon poroda. Smatra se da jedna od deset žena ima neki od oblika postporođajne depresije – objašnjava dr. Vlatka Novak, voditeljica odjela za psihijatriju OB Šibenik.
BABY BLUES
– U najvećem broju slučajeva javljaju se laganije forme koje se nazivaju ‘baby blues’, a mogu se očitovati kao osjećaj nesigurnosti, zbunjenosti, tjeskobe, pojačane emocionalne osjetljivosti i nesigurnosti. Mlade mame mogu misliti da nisu sposobne brinuti o djetetu i da zbog toga nisu dobre majke. Ove promjene su obično posljedica naglo nastalih hormonskih promjena nakon poroda, ali i kompletne promjene načina života, jer beba dolazi u centar zbivanja u obitelji, beba ima svoj ritam hranjenja, spavanja i budnosti, što nekad zna biti opterećujuće pa se mlade majke osjećaju iscrpljene i neispavane. Mogu svoje dijete doživljavati kao teret i zbog toga se osjećaju krive. Ovo se naročito javlja ako se radi o prvoj bebi u obitelji – kaže dr. Novak.
Ove smetnje najčešće prođu same od sebe u roku od tri do četiri tjedna nakon poroda, majke se naviknu na novu dnevnu rutinu, uspostave samopouzdanje i nije im potrebna stručna pomoć.
VAŽNO JE RAZLIKOVATI DEPRESIJU OD PSIHOZE
– Teži oblici su srećom rijetki i ovdje treba razlikovati postporođajnu depresiju od postporođajne psihoze – nastavlja dr Novak i objašnjava da se kod postporođajne depresije javljaju smetnje raspoloženja koje mogu trajati i nekoliko mjeseci i koje zahtijevaju liječenje. – Majke pritom izgube interes za dijete, povlače se u sebe, postaju bezvoljne, tužne, potištene, umorne, apatične i nemaju energije. Ne mogu spavati čak i ako dijete spava, imaju teškoće s koncentracijom i osjećaju se manje vrijedne. Također, javljaju se promjene apetita u smislu gubitka ili pojačanog apetita. Sve to dovodi do pada funkcionalnosti u obitelji i u društvu. Mogu se javiti i suicidalne misli ili čak i pokušaji suicida i realizirani suicidi. Ovakva depresija se može javiti i nakon rođenja prvog djeteta ali i nakon kasnijih poroda, nema nekog pravila.
Kad govorimo o postporođajnoj psihozi, to je najozbiljniji psihički poremećaj koji je vrlo rijedak i javlja se kod jedne od tisuću žena, a radi se o smetnjama u kojima dominira gubitak veze s realitetom, halucinacije, psihomotorni nemir, jaki strah, poremećaj u mišljenju u smislu paranoje i slično. Ovaj vid smetnje nužno zahtijeva bolničko liječenje –
UZROCI
Na pitanje što uzrokuje postporođajnu depresiju, dr. Novak objašnjava da se kod lakših slučajeva radi samo o teškoćama prilagodbe na nove životne uvjete. – Genetska predispozicija može imati određenu ulogu kod težih depresija. Isto tako, ako je žena ranije bolovala od depresije ili psihoze, onda je veći rizik da će se nakon poroda njezino psihičko stanje pogoršati. Porod je stresan događaj i u psihičkom i u fizičkom smislu i koliko god se nekad veselimo dolasku bebe na svijet isto tako sve mame znaju i koliko je to nekad opterećenje i kolika je to promjena u njihovom životu te je potrebno vrijeme, znanje i iskustvo da se prevladaju početničke greške i strahovi i stekne rutina –
LIJEČENJE
Statistički podaci u našoj županiji odgovaraju svjetskim statistikama, kaže dr. Novak. – Žene se javljaju kad se radi o težim oblicima depresije, nekad dođu same, a nekad na nagovor obitelji. Nekad je dovoljno ambulantno liječenje, a nekad je neophodna hospitalizacija, ovisi o dubini simptoma –
– Kad je postoporođajna psihoza u pitanju, neophodno je da žene dođu na liječenje, i tada ih uvijek hospitaliziramo. Najčešće se to dogodi dok je rodilja još u rodilištu i vrlo brzo razvije simptome nakon poroda pa je onda premjestimo na psihijatriju i počnemo liječenje lijekovima – kazala je dr. Novak. Ipak, dodaje da se kod liječenja medikamentima nastoji
uzeti u obzir i to da mlade majke doje svoju djecu pa se nastoji izbjeći davanje medikamenata, ako je to ikako moguće. – Kod ozbiljnijih slučajeva kad moramo uključiti medikamente bilo da se radi o antidepresivima ili antipsihoticima, mora se prekinuti dojenje. U svakom slučaju, potrebno je uključiti obitelj, omogućiti majci da se naspava, da se odmori i nađe malo vremena za sebe. Danas mlade obitelji žive same i sav teret padne na leđa mlade mame i nekad joj je teško, ne može sve stići i opterećena je. Ako se radi o prvom djetetu, često nije sigurna radi li sve dobro, ako dijete plače može ju uhvatiti panika, a sve to onda djeluje na njezino emocionalno funkcioniranje i samopouzdanje. Zato im je potrebna podrška obitelji i prijatelja. Danas je moderno preko interneta čitati o svemu i savjetovati se, razmijenjivati iskustva i treba uvažavati i takav način komunikacije i samopomoći – zaključuje dr . Vlatka Novak.
