Branka Baljkas iz Matičnog ureda u Šibeniku ispričala nam je da neuobičajenih imena ipak više nema u tolikom broju koliko ih je bilo prije: -Ipak, koriste se neki strani elementi pa tako roditelji traže Chiaru, Stellu ili Annu. Mi ne dovodimo u pitanje njihove razloge, niti to smijemo. Radi se o želji roditelja koja se mora poštovati. Roditelji također žele hrvatska imena ali bez slova j, kao na primjer Gabriel, Lucia, Maria ili Antonia. Imena sa slovom J su u duhu hrvatskog jezika, ali često se roditelji odlučuju na varijantu imena bez j.
POVRATAK TRADICIJI
U zadnje vrijeme neka starija imena doživljavaju svoj procvat, kaže Branka, pa su se tako na velika vrata vratili Roko i Cvita. Uz povratak starih, standardna imena kao Ante, Ivan, Šime ili Antonio i dalje su uvijek aktualna. Od ženskih starih imena vratile su se Cvita i Roza. Lijepa su to imena i sve se više roditelja odlučuje za njih.
-Dva imena koja su se brzo ‘primila’ u Šibeniku, a vjerujem i šire, su Leon i Ivano, vjerojatno po Leonu Lučevu i Ivanu Baliću. Nije to ništa čudno, ljudi se inspiriraju, a na kraju krajeva, lijepa su oba imena.
-Ove godine nema neke posebne ekstravagancije u imenima. Imena kao Robert ili Kristijan ‘računamo’ kao strana, ali ih ne možemo nazvati posebno ekstravagantnima. Tu i tamo se ‘dogodi’ neko ime iz filma, kao što je bila Lee Loo, ali stvarno su to rijetki slučajevi- ispričala je Branka.
Ove godine je dosta popularno ime Eva koje nije bilo toliko često prošlih godina. Među novim curicama upisanima u knjigu rođenih ima i dosta Sara, Lara, Mia i Nika. -Roditeljima se očito sviđaju kraća imena. Dosta je često i ime Lucija, sa ili bez j. Ane i Ivane su isto popularne, ali ne u tolikom broju koliko su bile prije. Od muških imena ove godine definitivno prednjači Luka, zatim Ivan, Jakov, Josip, Roko, a često je i splitsko ime Duje kojeg prije nije bilo baš puno- kaže Branka. Objasnila je i proceduru koja se provodi ako se kod nas rodi stranac: -Kad se u Hrvatskoj rodi dijete čiji su roditelji turisti, ili osobe na radu u Republici Hrvatskoj, moraju upisati dijete u matičnom uredu u gradu u kojem je dijete rođeno, a po povratku kući upisuju dijete u svoj matični ured. Ali u rodnom listu će pisati ‘mjesto rođenja: Šibenik’, i stoga se to prijavljivanje u Šibeniku mora obaviti. Ako ne razumiju jezik mora im se osigurati sudski tumač. Takvi su slučajevi ipak rijetkost- zaključuje Branka.
A ŠTO S PREZIMENIMA?
-Oko polovica udanih žena odlučuje se svom prezimenu dodati suprugovo, a druga polovica odbacuje svoje prezime i uzima muževo. Stvarno se malo koja žena odlučuje ostaviti svoje djevojačko prezime, možda dva ili tri slučaja u ovoj godini- ispričala je matičarka Snježana Višić.
-Bio je jedan slučaj da je muškarac uzeo ženino prezime, ali radilo se o strancu u Hrvatskoj kojemu je supruga Šibenčanka. Naši ljudi se nikad ne odlučuju za tu opciju, iako desetljećima već postoji- kaže Snježana i objašnjava da je iznimno rijedak slučaj da žena uzme najprije suprugovo prezime na koje nadoda svoje. Najčešće se na djevojačko prezime dodaje suprugovo.
-Nedavno se dogodilo da sam pitala ženu koje prezime želi uzeti nakon zaključenja braka, a ona me pogledala i pitala ‘A zašto i njega to ne pitate?’ Odonda pitam i žene i muškarce- kroz smijeh priča Snježana.
PATRIJARHALNO DRUŠTVO
Muškarcima teško pada kada im supruge ne žele uzeti prezime, priča matičarka Višić. –Radi se o različitim shvaćanjima. Nekima je jako stalo do toga pa se onda iznenade kad vide da im supruga ne dijeli isto mišljenje. Često mladenci dođu vrlo neodlučni i nesložni pa ne znaju što će s prezimenima. Znam im reći da odu kavu i u miru se dogovore. Muškarci stvarno budu sretni kad žena izgovori njihovo prezime i izgleda da im je to još uvijek jako bitno-
Najčešća su vjenčanja u ljetnim mjesecima i rujnu, bez obzira na vrućine, a najrjeđa, u skladu sa šibenskom tradicijom, u svibnju, kaže Snježana, iako se i onda određeni broj mladih odlučuje stupiti u brak.
POVRATAK PREZIMENA
Nakon razvoda braka, žene uglavnom žele vratiti staro djevojačko prezime, odnosno prezime prije sklapanja braka. Ako se radilo o prvom braku, onda je to djevojačko prezime, a ako je bio drugi brak, onda je to prezime iz prvog braka i tad se ide na rješenje o promjeni prezimena. To se može obaviti direktno u matičnom uredu u roku od godine dana, a nakon isteka tog roka traži se rješenje u službi za opću upravu. Uglavnom se razvode mlade osobe i ima dosta razvoda- ispričala je Branka Baljkas.
