Dragan Boduljak, profesor u srednjoj školi ‘Lovre Montija’ u Kninu, iznio je na tribini o školstvu, održanoj u Šibeniku početkom prošlog mjeseca, zanimljive, ali i porazne podatke o razini znanja hrvatskih, pa tako i šibenskih i kninskih srednjoškolaca.
– PISA istraživanje testiralo je srednjoškolske učenike iz 65 zemalja svijeta, te 6.153 učenika iz 163 srednje škole u Hrvatskoj, među kojima i skoro sve srednje škole iz naše županije. Po razini znanja smo pri dnu ljestvice. U nekim segmentima rezultati naših srednjoškolaca su zastrašujući. Primjerice, visok postotak naših učenika, njih 29,9 posto ne dostiže razinu drugu, odnosno ne posjeduje osnovna znanja i vještine potrebne za izvršavanje zadataka iz matematičke pismenosti u različitim područjima života. Tu bi spadalo zbrajanje, oduzimanje, tablica množenja. Najvišu, petu i šestu razinu znanja i sposobnosti, doseže tek 1,6 posto hrvatskih učenika – kaže Dragan Boduljak.
ŠIBENČANI ISPOD PROSJEKA
U matematičkoj pismenosti, primjerice, od europskih zemalja, najbolji rezultat postigli su učenici iz Lihtenštajna te Švicarske i Nizozemske, a ako nam to može biti utjeha, iza sebe Hrvatska je ostavila Rumunjsku, Bugarsku, Srbiju i Crnu Goru.
Što se tiče šibenskih srednjih škola, prosjek ocijena učenika sva četiri razreda iz matematike u Gimnaziji ‘Antuna Vrančića’ je 3,5, zapravo su pri vrhu po tom pitanju u Šibeniku, a nisu daleko ni od visokih mjesta na razini cijele države.
– Možda se nekom to čini malo, ali se radi o dobrom prosjeku, matematika je već uobičajeno za učenike najteži predmet. Iz predmeta hrvatskog jezika, koji je bliži afinitetima učenika koji upisuju gimnaziju, prosjek ocijena iznosi 4,0, koliki je i prosjek iz svih predmeta zajedno. Teško je uspoređivati Gimnaziju i druge škole, ipak se radi o različitm programima, matematika nije ista u mojoj školi, i, recimo, Prometno-tehničkoj školi – kaže ravnateljica Gimnazije Antuna Vrančića Ivanica Belamarić.
I zaista, u Prometno-tehničkoj školi u Šibeniku prosjek ocjena iz matematike učenika cijele škole je svega 2,8.
– Ocjena zvuči nisko, ali nije to tako strašno, radi se ocijeni koja je otprilike na razini hrvatskog prosjeka. Prometno-tehnička škola nije ‘elitna’, tu se ne upisuje puno odlikaša iz osnovnih škola. Ima ih, ali to su onda učenici koji su usko zainteresirani za jedan od smjerova koja naša škola nudi. Prosjek ocjena svih učenika je 3,5 – kaže ravnatelj Prometno-tehničke škole u Šibeniku Zdravko Peran.
Što se tiče čitalačke pismenosti, hrvatski srednjoškolci zatekli su se na jednako ispodprosječnom 35. mjestu. Ispod razine druge, koja se smatra osnovnom razinom znanja i sposobnosti u čitalačkoj pismenosti, nalazi se 18,6 posto hrvatskih učenika, a svega 4,4 posto hrvatskih učenika posjeduje znanja i vještine na najvišim razinama (razina peta i šesta). To bi, pojednostavljeno, značilo da skoro petina srednjoškolaca ima problema s čitanjem.
Boduljak, i sam profesor u srednjoj školi, smatra da je najveći problem što učenici srednju školu upisuju totalano nespremni za neka viša znanja.
LOŠE I OSNOVNE ŠKOLE
– To nam govori da nam je i osnovnoškolski sustav u teškim problemima, učenici jednostavno nisu motivirani za učenje. Kad se na to naviknu od malih nogu, teško im je mijenjati navike u srednjoj školi. A, po posljednjim podacima, iz osnovne škole imamo skoro 60 posto odlikaša – kaže Dragan Boduljak.
Problem je, smatra, i u neodovoljnoj kontroli profesora od strane države, nadležnog ministarstva.
– Otkako radim u Kninu u srednjoj školi ‘Lovre Montija’, još se nisam susreo s niti jednim vidom kontrole mog rada. Na taj način, ako se sami ne trudite, nema šanse da poraste kvaliteta razine predavanja. Pa i najmanje ankete među učenicima oko kvalitete profesora puno bi značile – završava Boduljak.
S njim se slaže i Ivanica Belamarić.
– Svaki učenik koji se upiše u našu školu odmah na početku školovanja piše inicijalni test znanja. Moram reći da oni pokazuju veliki nesrazmjer između realnog znanja učenika i njihovog uspjeha u osnovnoj školi. Teško bi po tim testovima većina odlikaša zaslužila tu ocijenu. Imaju velike rupe u znanju, zapravo kratere, s kojima se hvatamo u koštac i nastojimo ih ispraviti. Mislim da uspjesi naših učenika na državnim natjecanjima i upisi na fakultet to i pokazuju. S druge strane, ne bih željela optuživati nastavnike, predavače i profesore u osnovnoj školi da ništa ne rade, ali očito su kriteriji preniski, olako se učenicima daju visoke ocijene. To je i za njih kontraproduktivno – podvlači Ivanica Belamarić.
Gimnazija ‘Antuna Vrančića’
4,0 prosjek svih ocjena učenika
3,5 prosjek ocjena iz matematike
Prometno-tehnička škola
3,5 prosjek ocjena svih učenika
2,8 prosjek ocjena iz matematike
