Na šibenskom području trenutno se traga za 63 osobe, od čega su 43 nestale za vrijeme Domovinskog rata.
Ujedinjeni su narodi 30. kolovoza proglasili Međunarodnim danom nestalih osoba. U Hrvatskoj se obilježava od 2006. godine. Osim sjećanja i nade u povratak nestalih osoba, taj je dan prilika da se aktualizira rasvjetljavanje slučajeva nestanaka te educira javnost kako je svaki podatak o nestaloj osobi iznimno važan podatak za njezin pronalazak.
Formalno, nestala osoba je ona čiji je nestanak prijavljen policiji. Ukoliko postoji opravdana sumnja da se toj osobi nešto dogodilo te ako postoji zabrinutost za njezin život ili zdravlje, nestanak može prijaviti bilo tko. Nestala osoba je osoba koja se svojevoljno ili pod prisilom udaljila iz svog uobičajenog okruženja, kad s obzirom na njene uobičajene životne navike takvo ponašanje nije uobičajeno.
NACIONALNA EVIDENCIJA NESTALIH OSOBA
Nacionalnu evidenciju nestalih osoba javnosti je predstavilo Ministarstvo unutarnjih poslova 2011. godine. Nacionalna evidencija objavljena je na web stranicama Ministarstva unutarnjih poslova ali i na web stranicama svih policijskih uprava. Na stranicu je omogućeno postavljanje do pet fotografija što potragu za nestalom osobom uvelike olakšava. Prema njihovim podacima, Hrvatska od osamostaljivanja do danas još uvijek traži preko 2.500 ljudi, od čega je 70 posto nestalih u Domovinskom ratu.
Na području Šibensko-kninske županije trenutno se traga za 63 osobe, odnosno za 63 osobe starije od 18 godina, od čega su 43 osobe nestale za vrijeme Domovinskog rata. Radi se o živoj brojci koja se mijenja iz trenutka u trenutak, objasnili su u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba. Pozitivna je činjenica što se na šibenskom području trenutno ne traga ni za jednim djetetom.
Načelnik PU šibensko-kninske Ivica Kostanić navodi kako u posljednje četiri godine, od slučaja Bilić nije bilo značajnijih problema oko nestanka osoba na našem području.
– Slučaj nestale maloljetnice Antonije Bilić iz 2011. godine pretvorio se u najveću potragu za nestalom osobom koju je Hrvatska ikad izvela. Priča je, nažalost, završila tragično. Osim slučaja Bilić, na šibensko-kninskom području još možemo istaknuti slučaj Nenada Gracina, Primoštenca koji je nestao 1985. i do danas mu se gubio svaki trag. Policija je imala određene tragove no oni su na kraju odveli do osoba koje se nalaze u inozemstvu i za nas su nedostupni – prisjeća se Kostanić, napominjući kako policija bilježi još neke slučajeve nestanka koji su do danas nerazriješeni, no kako je uglavnom riječ o osobama nestalima tijekom Domovinskog rata.
NESTAJU SVOJEVOLJNO
Na web stranici Nacionalne evidencije nestalih osoba navodi se da znatan broj nestalih nestaje svojevoljno, zbog razloga kao što su bijeg od supružnika ili obitelji zbog narušenih partnerskih, odnosno obiteljskih odnosa, financijskih problema ali i uzimanja novog identiteta. Također, ljudi nestaju i zbog privremenog ili trajnog duševnog oboljenja, a neki su žrtve prirodnih nepogoda, nesreća kod planinarenja ili aktivnosti koje zahtijevaju tjelesnu spremnost i poznavanje prirode.
Nadalje, dio nestalih osoba počini samoubojstvo na teško dostupnim mjestima, što otežava ili onemogućuje njihov pronalazak, dok neki postaju žrtve kaznenih dijela kao što su ubojstvo, trgovanje ljudima, trgovina organima, zlostavljanja ili otmice.
Slučajevi nestanka osoba koji dolaze do policije najčešće su prijavljeni nakon što osobe pobjegnu iz odgojnih i zdravstvenih ustanova, poput domova za odgoj djece ili psihijatrijskih ustanova, ili nakon što dom napuste s ciljem počinjenja samoubojstva ili zbog psihičkog oboljenja. Česte su i nesreće kod planinarenja, speleoloških pothvata, ronjenja ili ribarenja, a kao čest uzrok nestanka navodi se i nestanak osobe nakon što počini kazneno djelo.
Kad se radi o djeci i maloljetnicima, kako objašnjavaju iz Nacionalne evidencije, razlozi su različiti. Razlikuju se nestanci iz obiteljskog doma zbog mladenačkog bunta, avanturizma i skitnje, problema u obitelji, školskog ili ljubavnog neuspjeha te bolesti, od nestanaka iz odgojne ustanove.
Ako maloljetna osoba pobjegne iz odgojne ustanove, jedan od najčešćih razloga je problem adaptacije u odgojnoj ustanovi, a slijedi izbjegavanje odgojnih mjera, poremećaji u ponašanju, nepoštivanje autoriteta ili utjecaj grupe vršnjaka na nestalu osobu.
Može li se prevenirati nestanak
Osim evidencije nestalih, na stranici se mogu pročitati upute s ciljem prevencije nestanaka kao i upoznavanje s rizičnim ponašanjima djeteta koja mogu rezultirati nestankom. Radi se o navici stopiranja, sastancima s nepoznatom osobom, druženju s asocijalnim osobama, zapuštanju i zlostavljanju unutar obitelji te razvodu roditelja. Maloljetnička trudnoća također je razlog zbog kojih se djevojke, s partnerom ili bez, odlučuju na bijeg od doma. Nešto su rjeđi razlozi nestanka neuspjeh u školi ili nesretne ljubavi.
Kako bi se izbjegao scenarij svojevoljnog bijega od doma, stručnjaci savjetuju roditeljima da uvijek budu upućeni u kretanje svog djeteta, društvo s kojim boravi i period koji će se zadržati van doma. Također, važno je da roditelji inzistiraju na obavijesti o promjeni planova.
Osim toga, važno je da dijete zna kome se može obratiti za pomoć te da je upoznato s opasnostima rizičnih situacija poput autostopiranja ili udaljavanja s nepoznatim osobama.
Što se starijih osoba tiče, savjet stručnjaka je, ako imaju obitelj da im se osigura mobitel te da ih se redovito posjećuje i kontaktira.
