" "
Više

    " "

    INTERVJU: JOSIPOVIĆ: Cijeli mandat bio sam neovisan o političkim opcijama

     

    Tijekom njegova jutrošnjeg posjeta Šibeniku, s predsjednikom Republike Hrvatske razgovarali smo o aktualnim temama, između ostalog o najavljenim ustavnim promjenama, skepsi građana spram politike i odnosima sa Srbijom

    Iako je to, zapravo, malo tko očekivao iz Vašeg dosadašnjeg diskursa, koji je uglavnom bio umjeren i odmjeren, čini se kako će ova kampanja za predsjednika RH biti vrlo gruba. Tako procjenjuju i neki hrvatski stručnjaci za odnose s javnošću. Hoćete li i Vi preuzeti taj diskurs kojeg svakodnevno provociraju pojedini kandidati?

    Apsolutno ne. Ja imam svoj prepoznatljivi stil u politici, što je i moj svjetonazor i kao političara i kao osobe. Prema tome, raditi ću ono što sam i do sada radio: prezentirat ću svoj program i tražiti povjerenje građana.

    U svom ste predizbornom programu najavili ustavne promjene te ste obrazložili kako se samo paralelnim djelovanjem u sferi gospodarstva, gospodarskim mjerama i institucionalnim promjenama mogu omogućiti reforme. Možete li biti konkretniji – na koji način i koje promjene Ustava mogu doprinijeti prosperitetu zemlje?

    Dva su velika i važna očekivanja građana. S jedne strane, da imamo više demokracije, da građani više participiraju ne samo u izborima, nego i u donošenju odluka. S druge strane, očekuju bolji životni standard. Međutim, iskustvo nekih drugih zemalja, koje su uspješno provele reforme pokazuje da same gospodarske mjere bez odgovarajućeg društvenog i institucionalnog okružja ne mogu dati rezultat. To smo, primjerice, vidjeli u Poljskoj i Estoniji. Upravo zato predlažem promjene koje s jedne strane omogućavaju više demokracije i participacije građana, a s druge strane mijenjaju naše društvo tako da ono postane dobro okružje za gospodarstvo, investicije i nove poslove. Konkretno, kao prvo, zemlju treba regionalizirati. Mislim da je sadašnji sustav, koliko god na papiru izgledao decentraliziran, zapravo visoko centraliziran. Sav novac, a i poslovi, idu u državnu kasu i njeno okruženje. Mislim da to treba promijeniti i da treba lokalnoj razini, organiziranoj u pet do osam regija, dati puno više novca i puno više ovlasti. Drugo, bolje se preciziraju odnosi među državnim tijelima i profilira se njihova nadležnost. Vlada bi trebala imati ojačanu poziciju kao ono tijelo koje vodi poslove RH: imovinske poslove, investicije itd.

    Važno je, kada govorimo o državnim tijelima, ojačati ustavnu pravnu zaštitu i hijerarhiju pravnih normi, posebice kada je riječ o izboru sudaca. Vidjeli ste da sada, po postojećem sustavu, nismo u stanju izabrati suce ustavnog suda. DORH bi trebao promijeniti svoj profil i postati isključivo tijelo kaznenog progona, dok bi civilni odjel trebao biti potpora Vladi. Ima još puno tih promjena koje su naizgled male, ali su zapravo vrlo velike i ozbiljne. Najveća i najvažnija, s najviše efekata na gospodarstvo je upravo decentralizacija i regionalizacija.

    Mnogi komentiraju kako su ustavne promjene samo jedan kotačić u čitavom sustavu koji bi se trebao pokrenuti na putu do prosperiteta. Mislite li da će političke elite koje budu vodile državu biti dovoljno snažne za kompletan iskorak?

    Vi kažete kotačić, ali to je ključni kotač bez kojeg drugi zupčanici ne prihvaćaju promjene. Dakle, meni izgleda očito da neće biti ozbiljnih reformi ni u društvu ni u gospodarstvu bez tog kotača kojeg zovem ustavne promjene ili kako kažem druga republika. Izlazimo iz tranzicije i ulazimo u normalno funkcioniranje države po europskim načelima. Upravo zato Vi s pravom na neki način pitate jesu li elite spremne na promjenu dosadašnjeg načina rada i određenog vlastitog položaja. Mislim da će morati biti svjesne toga. Kriza u društvu je toliko dugotrajna i oštra da mislim da svatko tko je odgovoran u politici, a ima u svim strankama odgovornih ljudi, mora razmisliti koji su to uvjeti da se sadašnji, stalni trend krize promijeni.

    U svojim ste dosadašnjim istupima napravili priličan odmak od politike Kukuriku koalicije. Zašto je to tako?

    Predsjednik republike po prirodi stvari, po duhu Ustava i po činjenici da ga biraju građani neposredno, ne smije biti vezan za stranke. Ja sam cijeli svoj mandat želio biti i bio sam neovisan o bilo kojoj političkoj opciji, surađivao sam sa svakim tko je bio spreman na suradnju, ali time nisam izgubio svoj svjetonazor i političko opredjeljenje. Ja sam socijaldemokrat bio i ostao, ali sam, naravno, spreman na razgovor i s ljudima drugih političkih opredjeljenja. Upravo to i jest bit institucije predsjednika. Ono što je meni drago još od početka mandata jest to da su članovi moje bivše stranke i Kukuriku koalicije prihvatili takvu moju poziciju kao nešto što je prihvatljivo i normalno i mislim da se s pravom od svakog predsjednika, tko god to bude bio, očekuje da bude potpuno distanciran od političkih stranaka.

    Zbog svega što se Hrvatskoj događalo posljednjih godina, ljudi su skeptični nad politikom. Aleksandra Kolarić nedavno je izjavila kako postoji generalno gađenje nad politikom. Mislite li da je takav stav javnosti opravdan i zašto?

    Kada kriza drugo traje, kao što je to slučaj kod nas, naravno da se krivac traži u politici ili dominantno u politici. Osim toga, imali smo prilike vidjeti kako je ta ideja nove pravednosti i novi odnos prema korupciji pomeo mnoge političare sa scene, a mnogima se i sudi. To je bila isto tako jedna slika politike koju, naravno, građani vide i percipiraju. Odatle, kako Vi kažete, ponekad i gađenje. Usto, politika ne rješava životne probleme uspješno ili dovoljno intenzivno. Međutim, ustavne promjene koje zagovaram upravo korespondiraju toj činjenici da se građani i građanke odmiču od politike i da pokazuju želju za većom participacijom. Predlažem jedan izborni sustav u kojem će se pola saborskih zastupnika birati neposredno, imenom i prezimenom, a ostatak sa stranačkih lista ali uz preferencijalno glasovanje. Predlažem novo uređenje referenduma i, konačno, jedan potpuno novi institut, a to je mogućnost da sa 10 tisuća prikupljenih potpisa građani na dnevni red Sabora stave bilo koje pitanje. Naravno, to je opća ustavna razina, ali te promjene automatski generiraju, kroz zakon i kroz praksu, velike promjene u političkom sustavu. Nadam se da će one puno više ljudi uključiti u političke procese negoli je to danas slučaj.

    Do danas nisu riješeni bilateralni odnosi između Hrvatske i Srbije. Nedavno je premijer Milanović odgodio posjet Srbiji zbog poruka koje su stigle od srpskog državnog vrha. Zašto se dosad to pitanje nije moglo riješiti, te mislite li da bi to uvelike ublažilo tonove na relaciji dviju država?

    To su zapravo dva pitanja u jednome. Jedno je pitanje rješavanja odnosa i otvorenih pitanja Hrvatske i Srbije, ali ne samo Srbije nego i svih zemalja koje su nastale nakon raspada bivše Jugoslavije, a drugo je pitanje ovo pitanje gospodina Šešelja, njegovog puštanja i svega onoga što se događalo nakon toga. Dakle, kada govorimo o odnosima sa susjedima, konkretno Vi pitate za Srbiju, ali situacija je jednaka, samo se možda razlikuje intenzitet, mi smo u zadnjih pet godina, kao što sam i obećao, napravili veliki iskorak i odnosi su, načelno govoreći, uz neke uspone i padove bitno bolji nego što su bili. Imamo danas suradnju u mnogim područjima, posebice se puno napravilo na traženju nestalih osoba. Iako posao još nije gotov, bitno je smanjen broj nestalih osoba. Drugo, imamo ozbiljnu gospodarsku suradnju iz koje Hrvatska profitira. Mi sa Srbijom, BiH, Makedonijom, imamo ozbiljni suficit u vanjskoj trgovinskoj bilanci, tamo investiramo, dakle, to nam je gospodarski interes. Rješavamo brojna praktična pitanja građana s jedne i druge strane granice, brinemo o izbjeglicama, pa čak imamo i neke zajedničke vojne vježbe, što je nešto što je do nedavno bilo nezamislivo. Naravno, postoji i niz još otvorenih pitanja, od granice koju nismo riješili, najvažnijeg pitanja preostalih nestalih osoba čiju sudbinu ne znamo, pitanja sukcesije, pitanja imovinsko-pravne naravi. Dakle, puno toga još treba riješiti, ali je klima dobra utoliko što se od tih otvorenih pitanja ne rade velike drame, ako tako mogu reći, i međusobna suradnja i svakodnevni život dobro funkcioniraju.

    Međutim, sad se pojavio slučaj Šešelja. On je velika greška Haaškog suda. Kao prvo, postupak predugo traje bez presude. Drugo, pušten je bez da su osigurani uvjeti koji su bili prisutni kod svih drugih koje je Haag privremeno puštao na slobodu. Posebno je neprihvatljivo da Šešelj drži političke mitinge i zapravo pušta tog zlog duha iz boce, onog duha koji je doveo do rata, do agresije na Hrvatsku, na BiH… Upravo zato smo išli prema Haaškom sudu, i vidimo da će se odluka o njegovom puštanju na slobodu preispitati. Iako Srbija nije neposredni krivac za to, krivac je Haaški sud, Srbija po mom sudu nije reagirala primjereno. Nije postavljena dovoljna distanca, nije dano jasno očitovanje vlasti u Srbiji što misle o agitaciji koju Šešelj vodi. Naravno da naše povijesno iskustvo koje imamo s četničkim pokretom i agresijom na Hrvatsku čini nas osjetljivima na te stvari i to u Srbiji moraju razumjeti. Isto tako, moraju razumjeti da je otklon od politike agresije, od ideologija koje izazivaju mržnju i rat nešto što je dio političkih uvjeta za pristupanje Europskoj uniji. Ne radi se o tome da ćemo mi njih ucjenjivati. Naprosto, mi zaista s pravom očekujemo da one uvjete koje smo mi imali, jer i mi smo imali potrebu i dužnost suočiti se i sa zločinima i sa ideologijama koje nisu bile primjerene 20. stoljeću, mora ispuniti i Srbija. Ne zato što bi ih mi ucjenjivali, nego zato što je potpuno jasno da bez toga uvjete za pristupanje EU neće moći ispuniti.

    Očekujete li drugi izborni krug?

    Teško je to sada reći. Naravno da veći broj kandidata koji se sada pojavio donosi tendenciju rasapa glasova i jača mogućnost drugog kruga, to je jedna od realnih mogućnosti. Bez obzira na taj mali rasap glasova koji se događa, očito je da postoji jedna stabilni odnos u biračkom tijelu tako da ja s puno optimizma gledam na predstojeće predsjedničke izbore.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Grad donirao uskrsne pogače korisnicima Pučke kuhinje

    Zaposlenike Caritasa Šibenske biskupije posjetio je danas, uoči Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana, zamjenik šibenskog gradonačelnika Danijel Mileta sa  suradnicima. Tom prilikom Miljenku Jukiću, zamjeniku...

    Funcuti spremaju zanimljivu proslavu 41. rođendana: ‘Tri dana...

    Nakon prošlogodišnje spektakularne proslave 40. rođendana, Udruga navijača Šibenski Funcuti i ove godine sprema zanimljivu proslavu svog dana. Naime, povodom  41. rođendana  organizira malonogometni...

    Grad Šibenik potvrdio prestižni certifikat ‘Grad za mlade’

    Grad Šibenik i u narednom razdoblju nosit će prestižni certifikat 'Grad za mlade'. Naime, Povjerenstvo za dodjelu certifikata 'Grad za mlade' nedavno je završilo...

    Sunčani se regionalnim obvezama vratili pobjedom nad Radničkim

    Vaterpolisti Solarisa vratili su se regionalnim obvezama. I upisali pobjedu. U razigravanju za plasman od šestog do osmog mjesta u Premier RVL-u u Crnici...

    NAJNOVIJE

    Grad donirao uskrsne pogače korisnicima Pučke kuhinje

    Zaposlenike Caritasa Šibenske biskupije posjetio je danas, uoči Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana, zamjenik šibenskog gradonačelnika Danijel Mileta sa  suradnicima. Tom prilikom Miljenku Jukiću, zamjeniku...

    Funcuti spremaju zanimljivu proslavu 41. rođendana: ‘Tri dana druženja i zabave’

    Nakon prošlogodišnje spektakularne proslave 40. rođendana, Udruga navijača Šibenski Funcuti i ove godine sprema zanimljivu proslavu svog dana. Naime, povodom  41. rođendana  organizira malonogometni...

    Grad Šibenik potvrdio prestižni certifikat ‘Grad za mlade’

    Grad Šibenik i u narednom razdoblju nosit će prestižni certifikat 'Grad za mlade'. Naime, Povjerenstvo za dodjelu certifikata 'Grad za mlade' nedavno je završilo...

    Sunčani se regionalnim obvezama vratili pobjedom nad Radničkim

    Vaterpolisti Solarisa vratili su se regionalnim obvezama. I upisali pobjedu. U razigravanju za plasman od šestog do osmog mjesta u Premier RVL-u u Crnici...