Hrvatska raspolaže neupitnim resursima, kao što su vrhunski medicinski kadar i turistička atraktivnost kako priobalja tako i kontinenta, ali i široko rasprostranjenim prirodnim ljekovitim činiteljima koji su dobra osnova za puno intenzivniji rast zdravstvenog turizma.
Zdravstveni turizam, kao jedan od najstarijih specifičnih oblika turizma, danas doživljava svoj procvat usred konstantno opadajuće kvalitete suvremenog života uzorkovane brzinom i stresom modernog doba.
Upravo je zdravstveni turizam bio tema današnjeg predavanja ‘Zdravstveni turizam: resursi, pozicioniranje i mjere‘ u šibenskoj knjižnici gdje je gostovao dr.sc. MIljenko Bura.
– O zdravstvenom turizmu ne postoji dovoljno znanja, a riječ je o široko rasprostranjenoj grani koja nudi brojne mogućnosti tokom čitave godine. Medicinski, dentalni i wellnsess turizam, samo su neke grane, a danas je situacija takva da se pod potonji prodaje svašta. Svjedoci smo brojnih nedopustivih radnji koje izvode laici i prodaju pod usluge ‘wellnessa’. Koliko god mi bili zadovoljni turizmom zadnjih godina i zaradom, mi i dalje govorimo o tri mjeseca godišnje. Što se sa ostatkom godine? Jesu li slapovi Krke, Stradun ili katedrala sv. Jakova manje ljepše u studenom? – zapitao se Bura.
Generalno gledajući, kroz ostatak godine postoje turisti koji dolaze ali brojke govore da je to jako malo, pogotovo koliko bi moglo biti.
– Mi prodajemo ono što reklamiramo, a reklamiramo sezonu i samo sezonu. Mi ne reklamiramo sve resurse koje imamo, gdje se spominje zdravstveni turizam? Gledajući promotivne spotove, tu su mladi ljudi željni provoda koji dolaze u ljetnim mjesecima. Zanemarena je jedna velika i bitna skupina – umirovljenici. Oni su ti koji mogu putovati cijelu godinu, koji nemaju godišnje, praznike ili druge ‘granice’. To je skupina kojoj se moramo obratiti i dovesti ih u Hrvatsku. Na tri tjedna, tri mjeseca – ponuditi im uslugu koju će platiti negdje drugdje – istaknuo je Bura prema kojemu je promotivni spot ‘Full Of Life’ površan i pokazuje sve ono što znamo, a to nije dovoljno.
Hrvatska kao veliki problem vidi otoke i zaleđe, dok su u drugim državama, primjerice Grčkoj kojoj je većina turizma otočna, oni više nego iskorišteni.
Dalmacija, ali i Hrvatska generalno moraju krenuti od tih stvari, pozabaviti se problematikom, kako to gledamo, otoka, poraditi na zdravstvenoj infrastrukturi i prodati turistima sve ono što nudimo, ne samo ljeto.
