Ovo je period državnih natjecanja i sam poziv na jedno takvo je veliki uspjeh, a kada ste pozvani na čak tri, onda već pričamo o čudu. Čudu od djeteta, da preciziramo.
Petar Vrvilo, učenik drugog razreda šibenske gimnazije pozvan je na državno natjecanje iz fizike, kemije i – povijesti. Prošlogodišnji državni prvak iz povijesti i viceprvak iz kemije, pokazao je da je moguće biti najbolji iz dva sasvim suprotna područja – prirodnih i društvenih znanosti.
– Državna natjecanja su krajem četvrtog mjeseca, no došlo je do poklapanja natjecanja iz povijesti i fizike. Fizika je na Brodarici, a povijest u Vinkovcima i uspjeli smo organizirati da pišem povijest ovdje dok polažem fiziku.
Povijest kao relaksacija
Petar za sebe kaže da više naginje prirodnim predmetima, dok mu povijest dođe kao relaksacija kada ‘pusti mozak na pašu’.
– Nakon što uzmem kemiju ili fiziku, sve one formule i razmišljanja kako i zašto smo to dobili, povijest mi dođe kao odmor. Za natjecanje iz povijesti se, uz veliku podršku mentora Nevena Đurića, pripremam manje-više sam, dok se za kemiju i fiziku pripremam s profesorima, Anom Bogadi iz kemije i Jakovom Laborom iz fizike, budući da tu postoji i eksperimentalni dio – priča nam Vrvilo kojemu profesori iz svih predmeta izlaze u susret.
Iako je tek na pola puta svojeg srednjoškolskog obrazovanja, Vrvilo će za dvije godine ipak najvjerojatnije odabrati prirodne znanosti i to kemiju na PMF-u gdje ima izravni upis zahvaljujući uspjehu na natjecanjima.
Pred Petrom su tri državna natjecanja i opsežne pripreme, prosjek u školi mu je 5,0, ali kako kaže, društveni život mu ne pati.
– Sve se stigne kada postoji volja i dobra organizacija, a ja početkom svake školske godine napravim plan što i kako. Četvrti mjesec mi je, doduše, bukiran jer nisam očekivao da ću ići na tri državna natjecanja, ali sada ću dati sve od sebe da postignem što bolji uspjeh. Iz povijesti očekujem dobar plasman i potrudit ću se da budem prvi, dok se kod kemije ne nadam baš prvom mjestu, ali svakako drugom ili trećem. Fiziku idem prvi put na natjecanje i tu što bude. Ove godine imam i jaku konkurenciju, i to na sva tri natjecanja, budući da učenik iz Splita ima istu ‘kombinaciju predmeta’ kao i ja što me uistinu iznenadilo – nastavlja Vrvilo koji kaže da je ‘konkurent’ na svim Županijskim natjecanjima postigao bolje rezultate.
Na vlastitim greškama se ne uči
Kada je riječ o državnim natjecanjima, situacije da učenik ide na državno iz društvenih i prirodnih predmeta, dva suprotna područja, nisu česte.
– U Agenciji za odgoj i obrazovanje vjerojatno su se vodili tim razmišljanjem kada su pisali ove rasporede, ali ovim putem bih uputio kritiku jer ista situacija mi se dogodila u sedmom razredu kada sam od jednog natjecanja morao odustati zbog kolizije. Ovaj put se uspjelo organizirati, ali tko zna koliko učenika zbog tih stvari gubi državna natjecanja. Sve su ‘nabacali’ u četvrti mjesec i mislim da bi se to moglo bolje organizirati – kaže Vrvilo koji misli da ovdje nije primijenjena ona ‘učimo na vlastitim pogreškama’ i smatra da ostaje samo se nadati da će se stvari u organizaciji promijeniti.
Tri državna natjecanja i odličan uspjeh iz svih predmeta nagnali su nas da ga pitamo postoji li nešto što mu ‘ne leži tako dobro’.
– Najmanje volim književnost koja me ne zanima toliko, posebice ovo što sada učimo, Gundulić i Marulić. Da se dotaknem spomenutih reformi, ja u potpunosti podržavam ukidanje Judite s popisa lektire, bez obzira što glavni argumenti kažu da je to temelj iz kojeg se nadograđuje znanje iz književnosti.
Uvijek idem od principa korisnosti i mislim da ovdje nema ni koristi ni svrhe jer učenici odbijaju pročitati djelo. Teško je profesoru danas i detektirati je li lektira napisana iz sažetaka, a njih ima jako dobrih. Podržavam svako ukidanje kompliciranijih djela i njihovo zamjenjivanje jednostavnijim štivom kako bi se djecu potaknulo na čitanje – objašnjava svoj stav Vrvilo koji je svjestan da danas ne postoji navika čitanja među mlađom populacijom.
Previše hrvatske književnosti
Internet je zamijenio knjige, a popis literature ne ide u prilog mijenjaju toga, smatra.
– Judita ili Gundulić se jako teško čitaju i potreban vam je paralelno i rječnik. Isto tako smatram da je hrvatska književnost previše zastupljena i možda bi bilo bolje davati vrhunska djela neke strane književnosti. Najbolji ljudi iz Hrvatske su možda prosječni europski autori i djecu bi se možda potaknulo kada bi im bili ponuđeni vrhunski autori. A vrhunski autori nisu nužno hrvatski autori – smatra Vrvilo koji smatra da bi kvaliteta trebala uvijek biti na prvom mjestu.
Razlike uvijek ostaju
Bivšeg učenika OŠ Juraj Dalmatinac, škole koja je nedavno uvela uniforme, pitali smo što misli o tome.
– Ja nemam ništa protiv uniformi ukoliko se sami učenici i njihovi roditelji s time slažu. Opet, postavlja se pitanje da li one predstavljaju neki ekonomski trošak obiteljima slabijeg imovinskog stanja. Glavni argument je smanjivanje socijalnih razlika, kažu, ali djeca u tim godinama će se uvijek rugati jer će naći razloga za to. Rugat će se cipelama, torbi, mobitelu…razlog će se uvijek naći – smatra.
Petru želimo puno uspjeha na sva tri državna natjecanja!
